Stjepan Perko
(član stručne komisije)
Stručno izvješće o nastupu plesnih parova na manifestaciji Drmeš-da!, održanoj 2.6.2017.g odine u Zagrebačkom kazalištu lutaka
Dana 02.lipnja 2017.godine sam sudjelovao na 10. manifestaciji Drmeš-da! u svojstvu člana prosudbene komisije. Za početak ću iskoristiti priliku i zahvaliti organizatoru na ukazanoj časti i prilici da program promatram iz prvog reda, te iznesem svoja mišljenja o izvedbama na održanom natjecanju. Također bih i pohvalio besprijekornu organizaciju same manifestacije, koja je obilježila značajan jubilej.
U proteklih deset godina preko 160 parova je pokazalo svoje umijeće na Drmeš-da! , donijelo neke nove koreografske ideje i utabalo, sad već siguran put svojim nasljednicima. Od srca čestitam svim parovima i njihovim mentorima-autorima, koji su nam se predstavili na ovom jubilarnom Drmeš-da!, svi oni su uložili velike napore kako u osmišljavanje i uvježbavanje programa, tako i u samu tehničku organizaciju, put, troškove…
Drmeš-da!, odnosno njegov idejni začetnik i organizator g.Goran Knežević nam je svima tijekom proteklih deset godina, širio vidike i mijenjao shvaćanje folklorne umjetnosti. Drmeš-da!baš zbog toga ima neizmjernu važnost u budućnosti folklorne scene u Hrvatskoj, da, uz očuvanje tradicijskog nasljeđa, približavanje tog nasljeđa mladima i široj javnosti, i nama folklornoj publici, izvođačima i struci pruži neke nove pravce i otvori neke nove horizonte.
Niže donosim zapažanja po pojedenim točkama, koja sam bazirao na nekoliko segmenata; plesnoj kvaliteti, parovnoj ujednačenosti, scenskom držanju, estetizaciji plesa i koreografiji. Uz navedeno, ono što je meni osobno izdvojilo neke parove od drugih, je kemija koju su partneri imali međusobno, te je i to jedan od faktora koji je utjecao na moju prosudbu.
Sara Pavlov-Josip Tadin, Treći bal trogirske kvadrilje
Koreografija: Tonći Tadin
Vrlo simpatičan mladi par iz Kaštel Kambelovca nam se predstavio dijelom trogirske kvadrilje, trećim balom, kako je navedeno. Koreograf se uhvatio teškog zadatka da od vrlo poznatog plesa zadanih formacija i figura u četvorci, stvori novu kreaciju. Mišljenja sam da se koreografski moglo malo više odmaknuti od poznatog predloška, te uz to iskoristiti više prostora scene. Plesni par se uglavnom držao stražnjeg centralnog dijela pozornice i središnje linije pozornice u kretanju. Partneri su u nekim dijelovima bili nešto neusklađeni, te im nedostaje malo lakoće u izvođenju plesnih elemenata, što se očituje u držanju plesača i međusobnoj komunikaciji.
Anamarija Skušić-Tomica Kolar, Mlinček (Hrv. zagorje)
Koreografija: Anamarija Skušić i Petra Vukić
Ob bistrem potoku je mlin narodna pjesma iz Slovenije, pa tako vjerojatno i uz granična područja prihvaćena na našoj strani, je poslužila kao inspiracija za prikazani parovni ples koji su nam izveli mladi plesači iz Zaboka. Ples uz navedenu pjesmu se pojavljuje u narodu u našim sjeverozapadnim krajevima, i folklorne grupe ga vole izvoditi zbog njegovog veselog karaktera u ¾ taktu . U ovom prikazu, autorice su u zadani glazbeni obrazac spretno ukomponirale valcer, elemente oberštajera, pomalo i swinga, međutim za ovaj plesni par je to u ovom trenutku bio preveliki zalogaj. Nedostajalo je ujednačenosti, kao i skladnosti u pokretima (pogotovo kod plesačice), a samim time i držanje pojedinaca kao i para je bilo prilično nestabilno.
Gordana Harangozo-Podgorščak -Vladimir Barač, Mista (Slavonija)
Koreografija: Nedjeljko Haček Gl. obrada: Zvonimir Slamek
Autor prikaza slavonskog kola mista u natjecanju parova je zaista imao hrabrosti uhvatiti se u koštac s time i na tome mu svakako čestitam.Kolo svoju pravu sliku i ljepotu, zaista, dobije tek kada je kao takvo i izvedeno, kolo ima svoj vizualni ritam, ono diše, raste, treperi… Par nam, zaista, ne može dočarati Kolo, stoga su nam autor i par pokušali ispričati jednu priču.
Na početku su kao rekviziti korišteni instrumenti (plesači ih nisu svirali) i prikaz su započeli pjesmom plesača, što je, iako, dobro zamišljeno, odstupalo od propozicija koje ovaj festival nalaže. Kretanje prostorom scene je bilo skladno, iako možda malo prekrupnih koraka, i pomalo nezgrapno, čime se suviše odmaknulo od izvornog predloška kola mista/mjesta .
Nikolina Skenderović-Krunoslav Žunec, Slavetićka polka (Jaskansko prigorje)
Koreografija: Snježana Skenderović
Par iz Bratine nam se predstavio uvjerljivim i nadahnutim izvođenjem polke, te su svojim predstavljanjem zaslužili treće mjesto ovog natjecanja. Plesačica je plijenila svojim izrazima lica, te je kemija između plesača, barem iz prvog reda, bila gotovo opipljiva.
Polka je vrlo zahvalan materijal za plesne kreacije u paru i to je autorica maksimalno iskoristila, moja jedina sugestija je izbaciti kraj koji je, za moj ukus, bio too much. Par je krasilo skladno držanje i plesanje, međutim, plesačica je u ipak, kako ulogom, tako i plesački znatno dominirala.
Ana Lončar-Davor Budić, Stari bal (otoka Korčula)
Koreografija: Tonći Tadin
Stari bal, meni osobno najljepši korčulanski ples, koji se u pravilu izvodio nakon plesa od boja korčulanskih kumpanija, nam je izveo drugi plesni par iz Kaštel Kambelovca. Mladi i simpatični, međutim možda upravo zbog mladosti nedovoljno uvjerljivi. Plesaču nedostaje malo čvrstine prilikom izvođenja trokoraka. U koreografiji je uz glazbenu podlogu starog bala korištena i glazbena podloga pjesme Da mi je znati, Bože moj na koji se izvodio ples s poskočnim trokoracima (poput vrtajice) što je, prema mojim saznanjima, u suprotnosti s propozicijama ovog natjecanja.
Ljubica Marinčić – Karlo Tomašković, Dubrovačka poskočica – Linđo
Koreografija:Katarina Horvatović
Par iz Zagreba nam se predstavio poskočicom koji je plesnim igrokazom pokušao dočarati ljubavnu igru dvoje mladih iz dubrovačkog zaleđa. Mada vrlo zanimljiva koreografija, moram primijetiti da je točka odudarala od zadanih propozicija ovog natjecanja, budući da se u točki koristilo pjevanje kao samostalni element točke, koje nije izvodio natjecateljski par. Plesno gledano, iako vrlo ujednačeni, mladom paru treba još malo godina i energije kako bi iznijeli poskočicu u svim njenim elementima. Nedostajalo je od čvrstog isplesavanja koraka, kolovođine dominacije i erotskog naboja (sasvim razumljivo zbog mladosti izvođača) kojeg je svaka figura poskočice prepuna.
Martina Mičetić Davidić – John Ban, Grobnički tanac po hrvacki (Grobnik)
Koreografija: Alenka Juretić
Najenergičniji par ovog natjecanja nam se predstavio tancom po hrvacki, i sve nas razveselili svojom izvedbom. Plesačica je zračila i prštala od plesnog zanosa, i za nijansu je nadjačala svoga partnera. Plesni prostor scene je bio ispunjen plesnim figurama, koje je par izvodio skladno s ujednačenim vertikalnim pomacima. Svojom izvedbom su zaslužili drugo mjesto ovog natjecanja. Tanac po hrvacki se plesao i u drugim krajevima, u sličnim formama i sličnih naziva, danas još nalazimo uglavnom u Hrvatskom Primorju, Gorskom kotaru, Lici, a najpoznatiji široj folklornoj javnosti je ovaj iz Grobinštine. On u svom izvornom obliku sadrži dosta figura, tako da je to autoru sigurno znatno olakšalo osmišljavanje ovog prikaza za scenu.
Lucija Lenardić – Dorian Rupčić, „Podravina ravna“ (Podravina)
Koreografija: Lucija Lenardić,Dorian Rupčić
Mladi Podravci su bili iznimno simpatični u svom predstavljanju, međutim točka nije sastavljena u skladu sa zadanim propozicijama ovog natjecanja. Nije bilo jasno koji se ples prezentira, budući da je tu bilo i drmeša i polke i friš čardaša…. Također je za glazbenu podlogu iskorištena pjesma Zbira junak deklice. Smisao ovog natjecanja je predstavljanje jednog plesa, te njegova dodatna estetizacija, dogradnja u skladu s izvornim predloškom. U svom plesnom izričaju, plesači su bili vrlo ujednačeni i uživljeni, nedostajalo je u ponekim elementima malo čvrstine kod oba partnera.
Ema Inkret-Petar Deak, Drmeš (Hrvatsko zagorje)
Koreografija: Goran Škrlec
Drugi par iz Zaboka nam je predstavio drmeš, i u njemu nam prikazao prilično varijanti drmeša kao i autorovih kreacija na zadanu temu. Autor nam je htio prikazati čim više figura i elemenata, a plesači su sve izveli gotovo besprijekorno točno, čisto i uredno, i nažalost, to je sve. Između plesača nije bilo kemije, niti su pokazali bilo kakvu emociju, što mogu i shvatiti s obzirom na broj elemenata koji su izvodili. Možda je trebalo dati vremena i prostora plesačima da mogu donijeti publici i malo emocija. Mala sugestija plesačici je da učvrsti posturu tijela, i u izvođenje plesnih elemenata doda još mrvicu ženstvenosti.
Ivana Biondić-Robert Kasumović, Mišnjača (Lika)
Koreografija: Goran Knežević
Zreliji plesni par iz Zagreba koji nam se predstavio ličkom mišnjačom zaplijenio je pozornost publike od samog početka, te ta pozornost nije popuštala do kraja točke. Mišnjača, tanac ili rvacki u svom izvornom obliku sadrži priličan broj figura, međutim autor je u ovom prikazu uz te izvorne, donio i neke nove kreacije koje su međusobno estetski i formom bile u potpunom skladu. Par je u dobrom raspoloženju izmjenjivao plesne figure, što nismo navikli gledajući ličke plesove na sceni (praksa je na folklornoj sceni, lička, i općenito dinarska, kola i plesove izvoditi ozbiljnih lica i napete dramaturgije). U tom smislu ova točka je zaslužila prvo mjesto ovog natjecanja. Kod plesnog para je u nekim trenucima nedostajalo čvrstine prilikom izvođenja plesnih elemenata, što je ponekad dovelo i do nesklada u vertikalnim pomacima.
Ema Kukulić-David Cesar, Stara šimi polka (Salinovec, Hrv. zagorje)
Koreografija: Tihomir Kukulić Gl. obrada: Tibor Bün
Gotovo savršeno ujednačen bio je mladi par koji nam je izveo šimi polku. Tu moram istaknuti i jako dojmljive guce na matrici koji su jako fino začinili ovu izvedbu. Koreografija je bila simpatična, lijepo je ispunjen prostor scene, no uz spajanje poznatih plesnih obrazaca tri polke, nije bilo neke druge autorske kreacije. Plesni par je skladno i predano izvodio svaki plesni pokret, međutim nedostajalo je malo emocija i snažnije interakcije između samih partnera (izraz lica je kod oba partnera gotovo nepromijenjen ostao od početka do kraja točke).
Jutta Binder-Schoretits-Michael Navratil, Čardaš (Gradišće, Austrija)
Koreografija: Lydia Novak/ Michael Navratil /Jutta Binder- Schoretits Glazbena obrada: Hanes Lasaković
Za kraj su nas razveselili dragi gosti iz Gradišća sa svojom simpatičnom izvedbom čardaša. Plesni par je skladno izmjenjivao elemente i figure, a najdojmljivija je bila njihova međusobna interakcija, koja je u najmanju ruku bila neobična. Upravo ta posebnost oba partnera, koji su oboje bili beskrajno simpatični je ovu izvedbu istaknula od drugih, a muški dio ovog para je, također, istaknut i kao najupečatljiviji plesač ovog natjecanja.
U Zagrebu, 05.lipnja 2017.