Nina Knežević: OSNOVNOŠKOLCI O FOLKLORU

U današnje vrijeme brzih informacija,društvenih mreža,igraćih konzola,kamera i ekrana,učinilo se zanimljivim istražiti koliko su učenici osnovnih škola upoznati i što misle o tradicijskim vrijednostima našeg naroda,točnije,o folkloru samom.

Odabrala sam učenike završnih razreda razredne i predmetne nastave,četvrtaše i osmaše,budući da su na kraju jednog svog obrazovnog i odgojnog razvoja.Kod četvrtaša je još uvijek snažan utjecaj učitelja,a kod osmaša podjednak onaj predmetnih učitelja i vršnjaka.S obzirom na dob i iskustvo,imaju svoje mišljenje i kompetitivni su ga izraziti.

U suradnji s kolegicama, kojima se najtoplije zahvaljujem,anketa je provedena u ,ukupno, pet škola na istoku,zapadu i u centru grada Zagreba.Anketu je ispunilo 167 učenika četvrtih razreda i 187 učenika osmih razreda,dakle,ukupno 354 osnovnoškolaca.

Moje su pretpostavke bile kako će učenici četvrtih razreda,pod snažnijim utjecajem učitelja biti upoznati s folklorom,tradicijskim igrama i plesovima,tradicijskim vrijednostima i običajima,budući da se dobar dio zavičajnih plesova nalazi kao obavezan sadržaj programa tjelesne i zdravstvene kulture,glazbene ,likovne kulture,a prožima se i kroz obrazovne predmete.Takvo moje mišljenje potaknuto je i velikom zainteresiranošću učitelja razredne nastave za Module stručnog usavršavanja Hrvatske tradicijske kulture učitelja Grada Zagreba u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

Većina učenika četvrtih razreda nije bila upoznata s folklorom kroz odrastanje u obitelji(86%).Prepoznali su drmeš kao hrvatski ples,ali je značajna skupina onih koji misle da su hrvatski plesovi polka i valcer.

Značajan broj učenika aktivno se bavi nekom sportskom aktivnošću(91%),najčešće individualnim sportovima:tenisom,jahanjem,golfom,kriketom,atletikom.Vrlo je malen postotak bavljenja timskim sportovima poput košarke,nogometa ili rukometa,što isto upućuje na brojne zaključke.

O samom folkloru većina misli da je to nešto kulturno,zanimljivo,povezano s druženjima i putovanjima(89%),ali ima i onih koji smatraju da je to teško,glupo ili seljački. Premda je velik broj učenika plesao narodne plesove(89%) na nekom od školskih satova,u vrtiću ili na svadbenim svečanostima,veći dio njih ne želi ih nastaviti plesati.U skupini onih koji se žele baviti foklorom,najveći je postotak onih koji će ga nastaviti plesati jer sami tako žele(83%),a ostali na poticaj učiteljice,vršnjaka,pa roditelja.

Među učenicima koji se neće baviti folkorom 70% je onih koji kao razlog navode nedostatak vremena za bavljenje folklorom,20% je onih kojima se folklor ne sviđa,a 10% onih kojima se ne sviđaju foklorni plesovi.

  • Tek je polovica učenika četvrih razreda osjetila potrebu napisati komentar o folkloru.Većina njih ima pozitivno mišljenje o folkloru,pa citiram neke:
  • Meni je folklor dobar,ali nemam vremena jer malo dalje živim.
  • Meni se folklor sviđa jer plešemo,a meni je ples život.
  • Mislim da je folklor super!
  • Zanimljivo.
  • Folklor mi izgleda zabavan./Čini mi se zanimljivo.
  • Mislim da u folkloru možeš naučiti nove plesove.
  • Zanima me taj ples.
  • Folklor je nekad vesel,zabavan,pun ljubavi.
  • Zabavno mi je kad ga gledam na TV,zato mi se sviđa.
  • O folkloru mi je pričala baka i po bakinoj priči mi se svidio.

Evo i nekih manje pozitivnih,ali iskrenih komentara:

  • Dosadan ples.
  • Ne znam puno o folkloru.
  • Mrzim folklor.
  • Nemam vremena.
  • To je seljački ples,a ja nisam seljak.
  • Teško je i bez veze,nošnje su sigurno teške.

Iako program mnogih obrazovnih i odgojnih predmeta predmetne nastave u osnovnim školama,također, obiluje tradicijskom kulturom hrvatskog naroda,ipak sam među osmašima očekivala negativniji stav i veći otpor spram tradicijskih vrijednosti i folklora s obzirom na značajan utjecaj vršnjaka i modernih tehnologija.Očekivala sam i neozbiljnosti,šaranja i podrugljivost u odgovorima.

Ni kod učenika osmih razreda u većem broju nema usmene predaje o folkloru od strane roditelja,baka,djedova ili rodbine(89%). Najveći broj učenika osmih razreda prepoznaje drmeš kao hrvatski ples.Premda se veći broj učenika osmaša bavi aktivno nekim sportom(63%),povećava se broj učenika koji nisu aktivni u nekim sportskim aktivnostima(37%). I među ovim učenicima dominiraju individualni sportovi,ali je povećan broj učenika koji se bavi nogometom ili košarkom(22%).

Najveći broj učenika smatra folklor nečim kulturnim,zanimljivim,zabavnim,poučnim(80%),a ostatak folklor karakterizira seljačkim,bezveznim ili teškim.Broj učenika koji je plesao folklor je veći(63%) od onih koji to nisu,ali je postotak osmaša onih koji nisu imali prilike plesati folkor značajno veći u odnosu na učenike četvrtih razreda(4.r:11%/8.r 37%).

Upoznavanje s folklorom za najveći broj učenika osmih razreda bio je u školi(26%),na svadbama(22%).Dvotrećinska većina učenika osmaša ne želi nastaviti plesati folklor jer:nemaju vremena(60%),te podjednak postotaka onih kojima se ne sviđa folklor ili folklorni plesovi (kao kod učenika četvrtih razreda).

Kod učenika koji se žele baviti folklorom i među osmašima je najveći broj onih koji to sami žele,zatim na poticaj vršnjaka ili učitelja.

Zadnje dvije kategorije pokazuju gotovo identičan rezultat u razmišljanju učenika četvrtih i osmih razreda,a značajno iznenađenje bio je velik broj komentara učenika osmaša(90%).

Iznenađuje većina pozitivnog razmišljanja o folkloru,čak i kod onih učenika koji se njime sami ne žele baviti .Velik je broj onih koji poštuju tradiciju,ne osuđuju i ne obilježavaju one koji to vole i time se bave:

  • Plesala sam folklor dok sam bila mala jer mi se svidjelo,ali nisam imala vremena.
  • Super ples.
  • Čini mi se kao zabavan i zanimljiv ples,kulturan.
  • Mislim da je super što se folklor provodi u školama da bi se djecu naučilo o kulturi i povijesti Hrvatske.
  • Bitan je za očuvanje tradicije.
  • Netko voli,netko ne voli,mislim da je folklor kulturan.
  • Sve je super i zanimljivo i putuje se zato jer sam i ja plesao u nižim razredima.
  • Voljela bih ići na folklor,ali nemam vremena.
  • Mislim da bi se ljudi trebali više zanimati za folklor i kulturne običaje Hrvatske jer ,kako je krenulo,uskoro će u potpunosti toga nestati.
  • Poštujem ljude koji se bave folklorom,ali me to trenutno ne zanima.
  • Moja teta je plesala folklor,no zbog leđa je odustala,danas je veoma tužna zbog toga.
  • Folklor je jako bitna stvar za očuvanje tradicije ,dio je naše prošlosti,to je jako zanimljiva,ali i naporna aktivnost jer moraš znati plesati,pjevati i imati ritma.
  • Zanimljivo mi je zato što tim plesom pokazujemo gdje živimo ili tako nešto.
  • Čestitam našim olimpijcima(zlatna medalja na Olimpijadi,1936.,op.a.),ako ne mogu nogometaši,mogu bar folkloraši.

Ili:

  • Iako je dio naše kulture,ne sviđa mi se ples.
  • Folklor mi se ne sviđa jer mislim da je to seljački ples,ali ako se nekom sviđa,nek’pleše.
  • Zanimljiv,ali težak ples.
  • Moji roditelji su ga plesali kad su bili mojih godina,ali ja ga ne bih plesao.

Analizirajući odgovore učenika osjećala sam „duh“dobrih ili manje dobrih vibracija spram folklora.To je nešto što mi odgajatelji,učitelji i svi ostali koji s puno entuzijazma i ljubavi prenosimo malima i mladima.Našim načinom rada prenosimo im i naše poimanje folklora.U odgovorima učenika jednog osmog razreda osjetilo se toliko poštovanja i topline prema folkloru.Kolegica kaže kako profesorica hrvatskog jezika,inače i voditeljica folklorne skupine njihove škole,učini svoje učenike ponosnima kada oblače nošnje i izvode folklorne plesove .Ima učitelja koji vole folklor,ali nemaju topline prenijeti istinsku vrijednost druženja i tradicije našeg naroda.Prenose oštrinu,jednakost pokreta i izbacuju one s manje glazbenih ili plesnih vještina.Takvim načinom djeci grade i mišljenje o folkloru.

A nijedna aktivnost u dječjoj,mladenačkoj i odrasloj dobi ne pruža više mogućnosti igre druženja i učenja u mješovitim skupinama od energije koja prostruji foklorašima kad se prime u kolo.