U vremenu kad se hrvatski narod homogenizirao i pripremao na obranu svoje domovine od udruženih veliko srpskih snaga i ekstremista, u ožujku mjesecu 1991. godine, održala se trinaesta po redu smotra amaterskog folklornog stvaralaštva koja je po meni bila najuspješnija od svih do sada održanih. Možda će se netko upitati što me to spopalo, da nakon 23 godine pišem o toj Smotri ali mislim da je upravo sad pravi trenutak jer se nadzire spas od dugogodišnjeg ugnjetavanja i mrcvarenja folklornog amaterizma i stvaralaštva te mislim da bi programski model te Smotre mogao biti iskoristiv kao dobar predložak i danas.
Tada 1991 godine, stručna suradnica za folklornu djelatnost bila je prof. Đurđica Podvorac (obnašala navedenu dužnost od 1984. do 1991.), izuzetna talentirana organizatorica, dobra poznavateljica i komentatorica folklornog stvaralaštva, s izraženim senzibilitetom za amaterizam općenito, a kao bivša sportašica težila je vrsnoći i svojevrsnom natjecateljskom duhu. Ophodila se na vrlo uljudan i smiren način čime je uspjela pridobiti podosta narogušenih tipova (među ostalim i pisca ovih redaka) za svoje inicijative i projekte. Ta njena kvaliteta bila je presudna u uspješnom okupljanju tada razjedinjenih i nepovjerljivih folklornih voditelja i predstavnika ansambala, na takmičenje u jednosatnim folklornim programima. Jer nemojmo zaboraviti da je tada vladao izrazito subjektivni vrijednosni sustav – „svi su bili najbolji“. Moram priznati da je u periodu pripreme Smotre bilo vrlo vatreno i kreševito „padale su teške riječi“ i kriteriji za natjecanje bistrili su se do najsitnijeg detalja. Kad su se konačno posložile kockice – koncepcija natjecanja je bila slijedeća.
1- Folklorni ansambli se natječu s jednosatnim folklornim programom
Po dva ansambla nastupaju u Domu HV,
2- Biraju se najuspješnije praizvedbe za odrasle izvođače
3- Dječji folklorni ansambli natječu se s 45 minutnim programom,
4- Biraju se najuspješnije praizvedbe za djecu,
5- Uz najuspješnije praizvedbe biraju se po kriteriju vrsnoće ostale izvedbe za završnu večer
Kako se po prvi puta u Zagrebu održavala smotra natjecateljskog karaktera zavladao je velik interes amatera i javnosti. To je bila snažna motivacija plesačima, pjevačima, voditeljima i koreografima. Ispijalo se na hektolitre folkloraških kava, informacije su se izmjenjivale svjetlosnim brzinama i svi su nastojali sve i sva doznati o kvaliteti ostalih kako bi unaprijed prognozirali svoje šanse. Radile su se razne kombinacije i prognozirali rezultati, a u plesnim dvoranama radilo se od jutra do mraka. Amatersko uzbuđenje dovedeno je do usijanja. To je trebalo vidjeti, doživjeti i sudjelovati. Dvorane su bile ispunjene do posljednjeg mjesta, a mlađa društva su dovodile prave naviječake skupine. Sjećam se da je na jednom koncert program bio prekinut i publika je zamoljena za tišinu jer se od silnog navijanja nije čula glazba.
Poredak ansambala prema prikazanoj vrsnoći jednosatnog folklornog programa:
Rangiranje izvršio Branko Kostelac.
1. mjesto:FA Joža Vlahović
Voditelj: Andrija Ivančan
2. mjesto: KUD Croatia
Voditelj: Goran Knežević
3. mjesto: FA SKUD Ivan Goran Kovačić
Voditelj: Milorad Braco Todić
4. mjesto:RKUD Pavao Markovac (FA Zagreb Markovac)
Voditelj: Gordan Vrankovečki
5. mjesto:FA Venčec
Voditeljica: Jasenka Blažeković
6. mjesto:KUD Zagreb
Voditelj: Hrvoje Radić
7. mjesto:KUD Ivan Mladen (FA Turopolje)
Voditelji: Tomislav Miličević
8. mjesto:OSS Buševec
Voditelj: Mojimir Golemac
9. mjesto:KUD „Ina Naftaplin
Voditelj: Nenad Breka
10. mjesto:RKUD Nikola Tesla
Voditelj: Branko Partl
11. mjesto:HKUD Željezničar
Voditeljica: Jelica Krčelić
12. mjesto:KUD Horvati:
Voditelj: Gordan Maslać
13. mjesto:FA Mladost
Voditeljica: Ivančica Pogrmilović
14. mjesto:FA Koleda
Voditelj: Mladen Petrić
Nagrađene praizvedbe:
Rangiranje izvršio Branko Kostelac.
1. mjesto: Andrija Ivančan
„Na veliko prelo“
(bunjevačke pjesme i plesovi)
2. mjesto: G. Knežević
„Volim gajde nek’ tambure troje“
2. mjesto: Mirko Ramovš
„Stu ledi naj pride notr“
(primorski plesi)
3. mjesto: Jasenka Blažeković
„Pod večer se šečem miloj ružici“
(međimurske pjesme i plesovi)
Na završni koncert osim nagrađenih praizvedaba uvrštene su slijedeće praizvedbene koreografije:
Izbor: Đurđica Podvorac
Andrija Ivančan:
„Rendajte se milo janje moje“
Goran Knežević:
Plesovi Resnika
Nenad Breka:
„Po tom malom Međimurju“
Mojmir Golemac:
Plesovi iz Draganića
Branko Partl:
Dalmatinska poskočica Linđo
Poredak dječjih folklornih ansambala s 45 minutnim programom:
Rangiranje izvršili: Hanibal Dundović i Đurđica Podvorac
1.mjesto: KUD „Croatia“
Voditelj: Goran Knežević
2. mjesto:HKUD Željezničar
Voditelj: Vesna Robinić
3. mjesto OSS Buševec
Voditelj: Mojmir Golemac
Nagrađene praizvedbe za dječji folklorne ansamble:
Izbor: Hanibal Dundović, Milorad Todić i Đurđica Podvorac
1. Goran Knežević:
„Nevaljala dica“
(dječje igre i pjesme iz Baranje)
2. Goran Knežević:
„Dorica pleše“
(dječje igre i pjesme iz Međimurja)
3.Jasna Bogović Plaftarić:
„Protuletje“
(samoborske pjesme i plesovi)
Kao što se vidi iz poretka folklornih ansambala s izvedenim jednosatnim folklornim programom, prvo mjesto zauzeo je FA J.Vlahović, drugo KUD Croatia, a treće mjesto FA I.G.Kovačića, pa zatim slijedi manje više očekivani poredak. Kako sam ja u to vrijeme vodio KUD Croatiu neću o tom velebnom ali zasluženom uspjehu mladog društva iz predgrađa – Prečko, tada popularno zvanog Bejrut, već je to poruka svim mladim voditeljima da se s upornim i kvalitetnim radom mogu ostvariti veliki uspjesi. Vrlo važno je istaknuti da se nakon objave rezultata nitko nije bunio i osproravao izbor što je s obzirom na veliki angažman, zanos i strast amatera i voditelja bilo pravo čudo.
Smotra je iznjedrila i podosta vrijednih spoznaja, između ostalog:
1. prateći sve koncerte, sudionike natjecanja, selektor Branko Kostelac je samostalno odlučio o poretku ansambala, čime je takmičenje bilo regularno i pravično,
2. natjecateljska koncepcija smotre strahovito je u pozitivnom smislu motivirala amaterizam i izvođačku vrsnoću,
3. natjecanje nije unijelo zlu krv među amatere, dapače to ih je na neki način stimuliralo i motiviralo,
4. nagrađivanjem praizvedaba poticalo se koreografsko stvaralaštvo i nastojanja u otkrivanje „novih“ – neistraženih folklornih izvora na terenu,
5. dječji folklorni ansambli zadobili su ravnopravnu pozornost i status s odraslim ansamblima,
6. Zajednica KUD – ova je dobila točan uvid u kvalitetu ansambala i samim time je mogla pravilno odrediti visinu gradskih dotacija.
Iz navedenog možemo zaključiti kako se folklorni amaterizam i stvaralaštvo može vrlo uspješno voditi, usmjeravati i valorizirati, a Smotra učiniti interesantnom i uzbudljivom ako je osmišljavaju entuzijasti, stručnjaci i poznavatelji amaterskog tkiva.
Nadam se da će konačno folklorna struka ponovo dobiti priliku jer brojna amaterska folklorna populacija u Zagrebu to zaslužuje.