Zaplešite s Ladom (6)
U 6. epizodi serijala Zaplešite s Ladom plesačica Ana Drobina pokazala je jednu od inačica narodnog plesa Jabučice iz Baranje. Plesna faktura je točna ali s još uvijek nedorečenim stilom plesa. Netko je mi kazao ili sam negdje pročitao prihvatljivu, vrlo metaforičnu izreku, o plesnom stilu Baranjaca „titraju poput repa uhvaćenog šarana“. Imao bi još tu ponešto za primijetiti ali neću, jer to je domaja novog umjetničkog, pa ako je njemu to u redu , neka tako i ostane. Do sada se u serijalu iz svake regije (Lika, Posavina, po najavi dva iz Baranje) prezentirala dva plesa, a iz Hrvatskog zagorja samo jedan. To nikako nije u redu. Po čemu je to folklor zagoraca manje vrijedan. No, pretpostavljam da se nastojalo, nakon prikazane, neistinite figurativnosti narodnog plesa Ajnzerica, u prošloj epizodi, što prije “pobjeći” od pravoljubivih Zagorki i Zagoraca u sigurnije krajeve.
GK

Zaplešite s Ladom (7)
U sedmoj epizodi, solista ansambla Nenad Malić, pokazao je jednu od brojnih inačica Brzog kola iz Baranje. Samo korektno. Mislim da bi bilo točnije kazati plesnu inačicu iz koreografije Krunoslava Šokca „Ej, sviraj Pavo (pjesme i plesovi iz Baranje). Dakle, to nije figurativnost spontanog samoizniklog plesa iz Baranjske ravnice već iz autorske scenske prilagodbe. Namjera prikazivanja jedne plesne inačica iz „kola“ potiče na razmišljanje o vjerodostojnosti takve prakse. „Kolo“ je istovremeno, i plesno vokalni događaj i sociološka institucija, koju tvore pokreti, koraci, nadigravanaje, pjesma, natpjevavanje, smjeh, radost, ushit, tuga, udvaranje i ost. Čak ni završni kratki video prikaz s nastupa, ne uvodi gledatelja u suštinu i bit. Nejde.

Zaplešite s Ladom (8)
U osmoj epizodi serijala Zaplešite s Ladom, Alen Šušković (plesni voditelj) predstavio nam je plesni korak iz kako kaže brojnih figura krčkog tanca. Ne znam odakle ta informacija, ali po mojim terenskim spoznajama brojnih figura nema, a isto tako nema krčkog tanca već postoji primjerice tanac iz Dobrinja s otoka Krka i sl.
Dakle, trebalo je navesti iz kojeg mjesta na otoku Krku to potječe (kada se već najavio otok Krk) jer svaki poznavatelj krčkog folklora zna koliko pažnje svako mjesto poklanja svojoj tradiciji. Primjerice znano je kako jedna folklorna skupina godinama demonstrativno nije htjela sudjelovati na krčkom festivalu jer su bili ogorčeni na drugu koja je „posudila“ njihovu plesnu figuru.
Plesni obrazac ritmički je točno prikazan (četvrtinka, dvije osminke i četvrtinka). Trebalo je kazati da se radi o ženskoj plesnoj figuri jer muška je pumo „raskošnija“. Zatim smo vidjeli plesno koračanje preuzeto iz koreografije Zvonimira Ljevakovića, Krčki tanac, koji je prilagođen za scenu. Nije jasno zašto narator poziva Vicenca da sopi (svira) kad se niti jedan od sopaca tako ne zove, i još su k tome dva. Moglo su bar za ovu priliku biti nešto vjerodostojniji i originalniji te se maknuti od šablone iz navedene koreografije, i pozvati ih pravim imenima. Uostalom zašto u uvodu se pozivati na otok Krk trebalo je navesti kao izvor koreografiju Zvonimira Ljevakovića Krčki tanac. Ovakvim uopćavanjem i zamagljivanjem točnog porijekla određenog plesa negira se „narodno“ i šalje se vrlo površna i siromašna slika o našem plesnom folkloru.

I sad na kraju, ajde budimo pošteni i kažimo, tko će na osnovu sadržaja ove plesne demonstracije zaplesati Krčki tanac? Po meni, nitko.