STRUČNI IZVJEŠTAJ SA. SMOTRE FOLKLORA 2013. SMOTRA DJEČJEG FOLKLORA DVORANA GORICA, VELIKA GORICA, ZAGREBAČKA 37 nedjelja, 17. ožujka 2013., 17,00 sati

 

Uvod

Evo me opet u svojstvu stručne komisije na smotri dječjeg folklora u Velikoj Gorici. U proteklih petnaestak godina bio sam angažiran u nekoliko navrata i nakon napisanog stručnog izvješća par godina me više nitko nije zvao. Vjerojatno se mnogima nisu svidjele moje stručne opservacije pa su smatrali da ima boljih ili podatnijih „znalaca“. Ali znanje i nepristranost ne zastarijevaju i vjerojatno sam se zbog toga ponovo „vraćen“ na smotru dječjeg folklora u Veliku Goricu. Nadam se ne, opet jednokratno.

Organizacija smotre i koncepcija programa su za svaku pohvalu. U programu je sudjelovalo 16 dječjih skupina, oko 500 djece – izvođača i to je najveći dobitak za djecu i folklor velikogoričkog kraja. Velike pohvale zaslužuju vodstva društava i voditelji jer su uspjeli animirati djecu na uključivanje u folklorne sadržaje što je danas, istini za volju, vrlo neizvjesna aktivnost. Daljnji rad djece ovisi isključivo o voditeljima koji moraju upregnuti sve svoje pedagoške i stvaralačke potencijale kako bi ih duže vrijeme zadržali u svijetu folklora. Jer današnje generacije djece su podosta izbirljive i nestrpljive.

U ovom uvodnom izlaganju osvrnuo bi se na pojedine segmente scenskih izvedbi koje neću u daljnjim razmatranjima posebno navoditi. Pedagoški pristup u radi s djecom je ispravan. Voditelji koriste primjerenu folklorističku građu i to nastoje prilagoditi plesno vokalnim mogućnostima djece. Istinu za volju s mlađim uzrastima je to bilo nešto uspješnije primijenjeno. Još uvijek na ovom području nije stasala svijest o važnosti pravilnog izbora primjerenih narodnih plesova određenoj plesnoj skupini. Ples je usvojen tek kad ga i najmanje plesno vješto dijete savlada. Svaka plesna skupina ima specifične plesne mogućnosti i estetske sklonosti. Određeni ples će se pojedina skupina zdušno izvoditi dok ga u „susjednom razredu neće prihvatiti“. Testirajmo određene plesove s djecom i kad vidimo želju i žar za izvođenjem određene plesne građu istu iskoristimo za scenske prikaze. Djeci ( a i odraslima) treba priuštiti uživanje, a ne samo diktat i uporno ponavljanje. Ples ima korak, pokret i stil. Prve dvije odrednice lakše je savladati dok trećoj – stil plesa ( plesni dijalekt) treba posvetiti puno više vremena, uz pretpostavku da voditelj zna što želi.

Odnos prema narodnoj nošnji i frizurama također je na zavidnoj razini. Sve curice su bile uredno počešljane i nosile su vrlo „znalački nošnje – kostime“. Vrijedno je napomenuti da za vrijeme cijelog koncerta nije pao ni jedan dio nošnje. Svaka čast. Nije bilo pred dugih – kratkih nošnji već je sve bilo u granicama zadanog. Možda je pretjerana upotreba bijelih suknji – bluza i košuljica s likovnog aspekta djelovala malo uniformirano ali jasno mi je da je u današnje vrijeme teško iznaći novac za posudbu nošnji i kvalitetnija kostimografska rješenja. Svirka tamburaških sastava me ugodno iznenadila. Vrlo uvježbani i dobro vođeni tamburaši bili su veliki oslonac djeci i znatno su pridonijeli sigurnosti njihovog izvođenja. Čak je većina od njih nastojala pratiti djecu i usuglašavali su se s iznenadnim promjenama tempa kojim su se djeca u određenom trenutku rukovodila. U brojnijim tamburaškim sastavima valja ipak malo pripaziti na glasnoću sviranja jer vrlo lako mogu „prekriti“ zvonke dječje glasiće. Tu valja naglasiti i činjenicu koju potvrđuje dosadašnja praksa u primjeni dječjeg folklora na sceni da ipak uz dječju igru najbolje pristaje glazbena pratnja na dječjim tradicijskim instrumentima. Djeca za (sviraju za) djecu. Čudi me da na smotri nismo vidjeli i jedna takav sastav glazbenika. To bi svakako valjalo primijeniti na slijedećim smotrama.

Kako je na našim prostorima prisutna praksa da djecu i odrasle može svatko „voditi“ ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju tome će vjerojatno ubrzo doći kraj. Voditelji će trebati imati regulirane stručne statuse i licence za rad s djecom i odraslima. Jedina folklorna strukovna udruga Hrvatsko društvo folklornih koreografa i voditelja (www.hdfkiv) nadležna je za izdavanje navedenih potvrda i dokumenata. Pozivam sve voditelje i koreografe da to razmotre i na vrijeme reguliraju svoju djelatnost.

1. KUD “VELIKA MLAKA”, V.Mlaka (djeca 3-6 godina)
„IDE MACA OKO TEBE“ – igre, pjesme i plesovi Slavonije
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Ana Marija Pustišek
– glazbena obrada i voditelj: Nikola Biondić

Izbor građe primjeren je djeci i njihovim izražajnim mogućnostima. Djeca su vrlo uživljeno izvodila zadane igre s pjevanjem i rugalice. U uvodnoj pjesmici Ide maca nedostajalo je više melodioznosti. Djeca su više recitirala nego pjevala. Tenisice na sceni? Poklon nije trebalo izvoditi.

Na početku smo vidjeli igru Ide maca oko tebe

2. KUD “NOVA ZORA”, Donja Lomnica (djeca 4-7 godina)
„KOLO, KOLO BIT ĆE PIR…“ – igrom i plesom kroz Hrvatsku
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Blaženka Smolković
– glazbena obrada i voditelj: Ivica Đuričić

Put po Lijepoj našoj trebalo je uz igre potkrijepiti i narodnim nošnjama te glazbalima. U igri „Igra kolo bit će pir“ valja došlo je do male nestabilnosti u skokovima ali zato su u nastavku djeca djelovala sigurno. Govorkalica – Jedna vrana gakala“ dobro je scenski osmišljena i izvedene, uz pljeskanje i koračanje. Ostale igrice su lijepo otpjevane i izvedene.

3. FA “ŠILJAKOVINA”, Šiljakovina (djeca 4-8 godina)
DJEČJE IGRE, PJESME I PLESOVI IZ ZAVIČAJA
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Ljiljana Rak
– glazbena obrada: Dražen Lučan
– glazbena voditeljica: Ksenija Lučan
– kostimografkinja: Ljiljana Rak

Nadahnuto i stručno scenski osmišljena koreografija. Djeca su shvatila i prihvatila scenske zamisli autorice i zdušno ih prezentirala na sceni. Za svaku pohvalu je uvrštavanje nekih novih tradicijskih igara (koje nisam ni ja zabilježio) što upućuje na zaključak da se voditeljica bavi i etnološkim istraživanjem i bilježenjima. To bi svaki voditelj trebao napraviti u svom okružju. Izvrstan scenski prikaz i izvedba.

4. KUD “DUČEC”, Mraclin (djeca od 4 – 12 godina)
„Tri djevojke proso žele“
(dječje igre i pjesme iz Međimurja)
– koreograf i umjetnički voditelj: Dorijana Crnić Vlahovac
– glazbena obrada i voditelj: Željko Kravarščan
– kostimografkinja: Marica Cvetnić

Uvodna igra „Umro čovjek“ uz prigodnu govorkalicu ipak je po mojem mišljenju „premračan“ za dječju scensku prezentaciju. Bilo bi dobro izostaviti je u daljnjem izvođenju ove točke. Dječak koji je prvi stupio na scenu imao je tenisice? U igre „krpice“ ostalo je nejasno što se ustvari htjelo prikazati ali sve je postalo jasnije u igri Mali bratec Ivo. Iza manje djece došla su nešto starija djeca koja su izvela nekoliko međimurskih narodnih plesova. U pokretu dosta ujednačeni ali bez neophodnih stilskih značajki.

5. KUD „STARI GRAD“, Lukavec (djeca 7-9 godina)
„MI SMO DJECA VESELA“ – dječje igre Slavonije
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Mirjana Jakunić

Evo jedne uspješne scenske prezentacije bez tamburaške pratnje. Djeca su izvela tri dječje igre s pjevanjem u lijepim prostornim formacijama i s točnim pjevanjem. Tko kaže da se ne može lijepo i točno pjevati bez glazbene pratnje.

6. KUD “MIČEVEC”, Mičevec (djeca 5-10 godina)
DJEČJE IGRE I PJESME HRVATSKOG ZAGORJA
– koreografkinja, kostimografkinja i umjetnička voditeljica: Jasna Kirin
– glazbena obrada: Irena Markulin
– glazbeni voditelj: Mislav Bobić

Zanimljiv i smislen koreografski uradak. Jedan od rijetkih na ovoj smotri. Voditeljica je vrlo znalački povezala dječje igre s pjevanjem u sadržaju, scenskim događanjima i prostornim rasporedima izvođača. Izvrstan dječji pjev i razigrana dječja atmosfera upućuju na zaključak da je voditeljica vrlo ozbiljno priredila ovu djecu za nastup. Igra „Jas pak nekaj mam“ i „Slaviček se je ženil“ (dječja svadba) izvrsno su sveski prezentirane. U buduće violinu i žveglu trebaju djeca svirati, a ne klarinet i violina „iz kutka za glazbenike“

7. OGRANAK SELJAČKE SLOGE, Buševec (djeca 7-9 godina)
„NA KRAJ SELA KOLO IGRA“ – igre, pjesme i plesovi Bilogore
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Maja Kovačević
– glazbena obrada: Marko Robić
– glazbeni voditelji: Zoran Jakunić i Marko Robić
– kostimografkinja: Maja Kovačević-nošnje iz fundusa OSS Buševec

U ovoj izvedbi najviše me se dojmilo lijepo držanje, sigurni koraci i scensko kretanje. Dječje igre su prikazane u korektnoj scenskoj obradi možda je ipak nedostajalo dječjeg opuštenog zaigranog koraka, gdje za to bilo prostora i snažnijeg dinamičkog utiska na kraju izvedbe.

8. KUD “ŠĆITARJEVO”, Šćitarjevo (djeca 5-12 godina)
„LUKECA SADIM“ – dječje igre i plesovi Podravine
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Snježana Pastuović
– glazbena obrada i voditelj: Vlatka Antolović

Igre Lukeca sadim, Lado nam je, Šiblike, Grizlica te Dilber nam je u kolu izvedene su na točnim scenskim pozicijama i s vrlo ujednačenim scenskim pokretima i kretanjima u prostoru. Lijepa je i završna pozicija u plesu „Kak je pšće kak“ ali trebalo je ipak završiti izvedbu na efektniji način. Lijepa završna slika i poklon ali,…

9. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka (djeca 8-11 godina)
„NAŠE KOLO VELIKO“ – pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Ana Marija Pustišek
– glazbena obrada i voditelj: Nikola Biondić

Izbor narodnih plesova je vrlo dobro načinjem baš po mogućnostima ove djece. Djeca su u ovladala zadanim plesnim predlošcima i to se vidjelo u njihovoj vrlo razigranoj izvedbi. Najviše me se dojmila uvodna pjesma i scenski raspored izvođača za vrijeme izvođenja iste. Jedna djevojčica je očito bila dobro raspoložena pa je juškala tijekom cijele izvedbe. To djeci ne priliči i valja to izbjegavati. Uvježbano i veselo, a tome je razlog primjeren izbor „zagorskih“ narodnih plesova ovoj skupini djece

10. KUD “ČIČE”, Novo Čiče (djeca 8-12 godina)
PJESME I PLESOVI TUROPOLJA
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Snježana Pastuović
– glazbena obrada i voditelj: Tomislav Mlinarić

Sportskim igram nije mjestu na sceni već na livadi. One u sebi ne sadrže plemenite emocije i kreativne sadržaje koje bi publika u kazalištu konzumirala. No bilo je puno lijepih trenutaka u toj izvedbi. A to je lijepo i točno izvođenje šetanih kola, ples Polka na vrlo zanimljivim pozicijama u prostoru i solidnu prezentaciju nekoliko drmeša. Za pohvaliti je odluka da se mala djeca izdvoje od odraslih „u prikrajak“ i plešu svoje varijante drmeša. Da su se još igrali drmeša bio bi to pun pogodak.

11. KUD “GRADIĆI”, Gradići (djeca od 8-12 godina)
MOSLAVINO. KRAJU NA TRI VODE
– koreograf: Ivica Gregurec
– umjetnička voditeljica: Karmen Hunjet
– glazbena obrada: Nikola Tuškan
– glazbeni voditelj: Željko Kravarščan
– kostimografkinja: Maja Fabečić

Valja pohvaliti odluku vodstva da se okrene izvornim plesnim predlošcima Moslavine što je dobra programska inicijativa ali scenska obrada ipak nije uspjela dovoljno nadograditi izvornost. Izvornost i sceničnost u reproduktivnom folkloru – scenskoj primjeni moraju se ravnomjerno razvijati i međusobno nadopunjavati. Igru tipa vanjkuša izvelo je pet djevojčica da bi zatim se izvodila brojalica i ples „Crven bijeli plavi“ tipa trojkeša „šemičke“. U tom plesu pozicije nisu jasno postavljene, a ujednačenost za vrijeme okretanja nije bila na potrebnoj razini. Naredno kolo „Okreni se….“ izvedeno je ujednačeno. Skupina treba malo više naglaska nastavit na plesnu ujednačenost i stilske odlike. Posebno mi se svidjela svirka – zvuk samo“ četiri glazbenika. Krasno su svirali baš po mjeri izvođača.

12. FA “ŠILJAKOVINA”, Šiljakovina (djeca od 9-12 godina)
„IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI“ – pjesme i plesovi Hrvatskog Zagorja
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Ljiljana Rak
– glazbena obrada: Dražen Lučan
– glazbena voditeljica: Ksenija Lučan

Uvodna pjesma je izvedena vrlo lijepim dječjim zvonkim pjevom. Ples „Oberštajer“ u ispravnom plesnom obrascu i zanimljivom scenskom rasporedu i vođenju izvođača. Dok je u plesu „ajnzerica“ ispuštena figurativna i stilska značajka. U plesu pod „mostec“ izvođači su trčali, a ne plesali. Bistranjski drmeš je izveden točno ali bez potrebnog stila. U humskom drmešu (Oborovo) izostalo je specifično zabacivanje noge. Mislim da ova skupina ima vrlo dobar folklorni potencijal ali izbor plesova ipak nije učinjen na primjeren način.

13. OGRANAK SELJAČKE SLOGE, Buševec (djeca od 9-12 godina)
„IGRAM, PJEVAM, NE ZNAM ŠTA“ – pjesme i plesovi Moslavine
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Maja Kovačević
– glazbena obrada: Zoran Jakunić
– glazbeni voditelji: Zoran Jakunić i Marko Robić

Nakon uvodne dvije igre s pjevanjem izveden je ples Repa. Prvi dio plesa sa skokovima izveden je ujednačeno, a isto tako i šetani korak u drugom dijelu. Tri puta ponoviti istu figuru tog plesa koji je i inače dosta dugotrajan nije najbolje rješenje bez obzira što su izvođači mijenjali pozicije. Ples repa ima nekoliko inačica. Ples Milica je izveden ujednačeno uz dobro držanje zadanih scenskih pozicija. Drmeš „Igram pjevam“ pogrešno je prikazan i to se ne bi smjelo dogoditi tako renomiranom ansamblu. (ispravnu varijantu sam pokazao na okruglom stolu). Djeca su uvježbana i vrlo dobro prezentiraju zadano ali to zadano treba biti produktom ozbiljnijeg istraživačkog rada.

14. KUD „STARI GRAD“, Lukavec (djeca od 10-12 godina)
„I JA JESEM POSAVEČKO DETE“ – pjesme i igre Posavine
– koreografkinja, umjetnička voditeljica: Mirjana Jakunić
– kostimografkinja: Ana Barišić

U scenskoj prezentaciji dječjeg folklora glazbena pratnja nije neophodna no u prezentaciji narodnih plesova glazba je neizostavni dio ukupnog scenskog događaja (naravno ako je tako bilo na „izvoru“). No, skupina je usprkos tome ujednačeno izvela nekoliko posavskih plesova ali drmeš „Precveli su plavi tulipani“ svakako je trebalo izostaviti jer bez glazbe to je samo plesna vježba.

15. KUD “NOVA ZORA”, Donja Lomnica (djeca 10-13 godina)
PJESME I PLESOVI SLAVONIJE
– koreografkinja i umjetnička voditeljica: Blaženka Smolković
– glazbena obrada i voditelj: Ivica Đuričić

Autorica se upustila s malim turopoljcima u scensku prezentaciju slavonskog folklora i za divno čudo uspjela je pogoditi plesno – vokalne karakteristike tog areala. Jedino pravo i čisto dvoglasje na smotri čuli smo u izvedbi ove djece i to svakako valja pohvaliti. Poglavito dvije djevojčice koje su u dvoglasju otpjevale pjesmu Dere. Plesno su bili ujednačeni i vrlo blizu slavonskog plesnog stila. Da je bio još pokoji dječak scenska slika bi zasigurno bila uvjerljivija.

16. KUD „MIČEVEC“, Mičevec (djeca od 10-14 godinea)
NA JURJEVO AL DEN PREDE – jurjevski običaji Mičevca
– koreografkinja, umjetnička voditeljica i kostimografkinja: Franciska Štarkelj
– glazbena obrada: Ivan PoTočnik i Irena Markulin
– glazbeni voditelj Mislav Bobić

Uvodna jurjevska pjesma otpjevana je točno ali ipak puno tiše od očekivanog ili su tamburaši bili preglasno svirali. To je svakako trebalo uskladiti. U izvođenju plesova skupina je bila manje-više ujednačena ali nedostaje stilske jasnoće. Kod pojedine djece gibanje ramena za vrijeme izvođenja polke nisu bili u skladu s pokretima nogu. Nema dječje polke i drmeša ako se upustimo u tu avanturu onda moramo to izvesti na ispravan stilski način. Scenska dinamika je dobro postignuta s Jurom koji trči, a ostala djeca plešu u dva kola. No za to vrijeme trebalo je više pokloniti pažnje „Juri s košem“ jer on je ipak centralna figura obreda. Djeca su plesno bila ujednačena ali nedostajalo je potrebnog plesnog žara i stila (vertikalnih pokreta tijela).

Temeljem zahtjeva organizatora da navedem tri najuspješnije izvedbe i dvije rezervne moram kazati da je se i ovaj puta potvrdila teza da se djeca najbolje snalaze u dječjem folkloru i da su tada vjerodostojna i originalna. U prezentaciji odraslog folklora odnosno narodnih plesova treba puno više rada i angažmana voditelja i djece što si objektivno danas rijetko tko može priuštiti, a polovični, nedorečeni i nevjerodostojni radovi i izvedbe ne mogu uči u izbor za vrsnoću i zastupanje V. Gorice na ostalim smotrama. Stoga izvedbe starijih dječjih skupina nisam uvrstio u izbor.

Redoslijed najuspješnijih:

1. FA “ŠILJAKOVINA”, Šiljakovina (djeca 4-8 godina)
Dječje igre, pjesme i plesovi iz zavičaja
2. KUD “MIČEVEC”, Mičevec (djeca 5-10 godina)
Dječje igre i pjesme Hrvatskog zagorja
3. KUD “Šćitarjevo”, Šćitarjevo (djeca 5-12 godina)
„Lukeca sadim“ – dječje igre i plesovi Podravine
4. „Ogranak seljačke sloge“ Buševec (djeca 7-9 godina)
„Na kraj sela kolo igra“ – igre, pjesme i plesovi Bilogore
5. KUD „Nova zora“
„Kolo kolo bit će pir“ – igrom kroz Hrvatsku

Goran Knežević