Stručni izvještaj sa Smotre folklora održane u Sv.Nedjelji, 26.05.2007.

 

OPĆA ZAPAŽANJA

Folklor u šatoru. Čak i ako poštujemo onu narodnu „prvi mačići se u vodi bacaju“, ne možemo shvatiti, a ni prihvatiti odluku organizatora da smjesti smotru folklora u šator. U šatoru se održavaju svadbe, cirkusi, u njemu grmi turbo – folk i novokomponirana glazba te ostali sadržaji sumnjive estetske kvalitete. Staviti u šator hrvatsku tradicijsku kulturu i još k tome vlastitog kraja dovodi u pitanje vjerodostojnost i zrelost organizatora.

Ozvučenje izvođača je bio potpuni promašaj. Neću ulaziti u razloge, no od brojnih mikrofona postavljenih po pozornici i iznad glava izvođača nije bilo nikakve koristi. Trebalo je prije samog koncerta napraviti tonsku probu sa svim izvođačima te točno razmjestiti mikrofone, a izvođače (plesače-pjevače i prateće glazbenike) poučiti gdje trebaju stajati odnosno koliko im glazbalo treba biti udaljeno od mikrofona da bi se dobro čulo u publici. Ovako je objektivni i stručno vrednovanje dovedeno u pitanje jer je postojala mogućnost krive procjene glazbeno pjevačkog dostignuća.

Izbor, najuspješnije izvorne folklorne skupine, vrlo je diskutabilan, jer sve su one jednako vrijedne. Po mome mišljenju, ako to već treba vrednovati najuspješnija bi bila ona skupina koja uspije u sva tri segmenta (ples, pjesma, glazba, nošnja) sačuvati svoju izvornost. Dakle, ne najatraktivnija već najuvjerljivija. U buduće organizator bi trebao jasno odrediti kriterije što se to podrazumijeva pod izvorni folklor. Npr. u Sv. Nedjelji i kraju izvorni prateći sastav su dvije violine, kontra i bas. Sve ostalo predstavlja odmak od izvornosti. Poznato je činjenica da je svaka Hrvatica nastojala okititi narodno ruho na svoj način i tako biti posebna i jedinstvena. Stoga se nameće pitanje da li uniformiranost u oblačenju (svi imaju iste izvorne nošnje) oslikava izvornost odnosno željenu raznolikost. Izvođenje izvornih plesova valja stilski točno izvesti. Da li nam starije osobe mogu donijeti onu svježinu plesanja kako su iste izvodile kad su imale 20 godina. Da li želimo vidjeti starački ili pravi drmeš. U pjevanju je oduvijek pjesmu vodio jedan prvi glas i svi ostali su prihvaćali drugi glas. Više prvih glasova stvaraju folklorisitički zvuk, a ne izvoran zvuk. Ne mogu dvije počimalje pjevati zajedno. To je suprotno smislu i ulozi počimalje jer je svaka posebna i zajedničko pjevanje umanjuje njihovo osobnost u vokalnoj interpretaciji. To je narodu bilo jasno.

Dakle, organizator bi trebao poslati izvornim skupima propozicije u kojima bi se točno naveli etnološki, scenski i izvođački kriteriji. U tom slučaju i stručni sud bi mogao napraviti točniji izbor. U prijavi za smotru predstavnici društva bi trebali navesti autore i voditelje, nazive izvedbi, popise i opis plesova i pjesama i ost.

STRUČNI OSVRTI

DJEČJI FOLKLOR

1. KUD „SV. NEDJELJA“
Voditelj: Helena Jednaček
Gl. voditelj: Dražen Šoić
Koreografija: Boris Harfman
Gl. obrada: Zoran Jakunić
U prvom dijelu koreografije predstavljene su nam dječje igre s pjevanjem (Umro čovjek, Oj, ptičice lastavčice. Pčelice, Laste prolaze) i na kraju rugalice. Da je kojim slučajem autor s time i završio prikaz smatrali bi ga vrlo uspješnim, primjerenim i dobro izvedenim. No, drugi dio koreografije u kojem su djeca izvodila slavonske plesove nije bio primjeren prosječnim plesnim mogućnostima izvođača. U plesu Žita starije djevojčice dobro plešu na kružnici, a dječaci se na drugoj strani pozornice preskaču jedan preko drugoga. I usput se šutaju nogama u tur (ta gesta nije na sceni prihvatljiva). Dva istovremena događanja, na prednjem dijelu pozornice, od kojih jedan nasmijava publiku, a drugi prikazuje plesnu izvedbu nisu opravdana. Na prednji dio pozornice stavljamo bitna, a u pozadinu manje bitna događanja. U plesu Nebesko dogodio se pravi plesni kaos. Nekolicina malih dječaka dva puta je padala na leđa i na nos za vrijeme izvođenja plesa. To sam prvi puta vido u životu. Ne znam zašto i zbog čega su trebala sva djeca izvoditi ples Nebesko kad se to moglo dati u zadatak samo starijim djevojčicama. A pod velikim znakom pitanja je opće odluka da djeca plešu taj vrlo zahtjevan ples. U svakom slučaju prvi dio koreografije zaslužuje pohvale dok za drugi možemo kazati „ne ponovilo se“.

2. KUD „KERESTINEC“
Voditelj: Miro Kirnčić
Djeca su nam se predstavila sa uvodnom pjesmom „Jeste li vidjeli moga sinka Janka“ i sa plesovima Tri koraka, Rašpa, Šemička, i Drmeš. U primjerenoj koreografiji djeca su prva tri plesa izvela ujednačeno, a posebno zaslužuju pohvale za dobro izvođenje plesa Rašpe. No, nakon toga neuvježbano izvođenje plesa drmeš pokvarilo je inače vrlo dobar utisak. Šteta.

KOREOGRAFIRANI FOLKLOR

1. KUD SV. NEDJELJA
Gl. voditelj: Dražen Šoić
Voditelj i koreograf: Boris Harfman

Ražanačko kolo predstavilo nam je sedam plesačica izvevši točne strukture koraka i stil plesa. Bez obzira što je autor u nekim koreografskim zahvatima nastojao izvedbu učiniti zanimljivom, ali ipak 7 djevojaka je premalo da nam dočaraju ugođaj ražanačkog kola.

IZVORNI FOLKLOR

1. KUD „STRMEC“
Voditelj:Miroslav Hriberski
U svim segmentima izvedbe ova grupa s punim pravom nosi naziv izvorna skupina. Autentična prateća glazba (dvije violine, kontra i bas), narodne nošnje, ples i pjesma. Mislim da bi u buduće trebalo na sceni plesati više izvođača, 4 para nije dovoljno za prikazivanje autentičnog plesnog ugođaja. Obzirom da je voditelj završava glazbenu akademiju (to sam saznao u razgovoru nakon smotre) predlažem da promisli na koji način ugoditi violine i ritam sekciju. Da se dođe do autentičnog zvuka valja izbjegavati štimanje po tonu – a – 440 herca, već po „uhu“. Možda bi trebao kontaktirati literaturu, F.Kuhač, Južnoslavenske popijevke gdje je naš glasovit etnomuzikolog napisao kako su bile naštimane violine u Zagrebačkom prigorju.

2. KUD „MALA GORICA“
Gl.voditelj: Natko Gaberc
Ova grupa nam je također na vrlo lijep način prikazala svoj izvorni folklor. S mjerom i vrlo uživljeno su izveli običaj snuboka, a zatim su otpjevali dvije pjesme i izveli dva narodna plesa – Polku i Drmeš. Pjevanje je bilo vrlo snažno i točno, a boja glasa je bila bliža reproduktivnim folklornim ansamblima nego izvornom pjevanju. Ples Polka izveden je previše umjereno, nedostajalo je plesnog temperamenta, što je nadoknađeno u izvrsnoj izvedbi drmeša.

3. KUD „KERESTINEC“
Gl. Voditelj: Mladen Trčak
Voditelj: Miro Kirinčić

Plesovi Tri koraka, Rašpa, Šemička i Drmeš izvedeni su vrlo uživljeno i ujednačeno.Ono što je nedostajalo u sveukupni dojam je prateća glazba koja ipak nije bila na razini plesne izvedbe. Ne znam da li se radi o lošem ozvučenju ili …..

4. DRUŠTVO PRIJATELJA „SLOGA“,BREZJE
Društvo je izvelo dvije pjesme u narodnim nošnjama bez izvođenja plesova stoga ću stručni osvrt prepustiti svojim kolegama.

5. KUD „SV. NEDJELJA“, SVETA NEDJELJA
Voditelj: Boris Harfman
Gl. voditelj: Dražen Šoić

Nakon dvije uvodne pjesme, prikazani su plesovi: Sjajna mjesečina (ne znam naziv toga plesa pa sam ga naslovio po prvom stihu), Tri koraka, Šemička, Majka ćerku – šetano kolo, Rašpa i Drmeš. Po plesnoj i stilskoj kvaliteti vidi se da je skupina dobro uvježbana i ujednačena. U pojedinim segmentima izvedbe Tri koraka, Šemička, Rašpa nadzirao se koreografski crtež što je izvedbi dalo dah reprodukcije. Izvorne skupine predstavljaju folklor, a reproduktivni plesači ga izvode. Svaka autorska intervencija nije poželjna.