Goran Knežević
Selektor prema kriterijima
Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja

Uvodna riječ

Kako sam dobio priliku izvršiti procjenu kvalitete izvedbi dječjih folklornih skupina, voditeljskog rada i koreografskog stvaralaštva na Smotri folklornih amatera Grada Zagreba smatram potrebitim navesti kojim ću se kriterijima pri tome voditi kako bi se izbjegli možebitni nesporazumi.

  1. Primjerenost u izboru folklorne građe. Djeci dječji folklor, a starijem dječjem uzrastu primjereni narodnih plesovi,
  2. Uspješnost očuvanja dječjeg u dječjem folkloru,
  3. Etnkoreološka točnost u izvođenju dječjeg folklora i narodnih plesova (sadržaj, plesni obrazac i stil),
  4. Scenski ugođaj, uživljenost i ponašanje na sceni,
  5. Koreografska postignuća,
  6. Dojam

Za sudjelovanje na smotri previđeno je nastupanje četiri (dobne) skupine: mlađa dječja skupina (vrtičanci), dječje skupina (ranoškolski uzrast), starija dječja skupina (stariji školski uzrast) i kombinirane dječje skupine (mlađi i strariji). Svaka od navedenih skupina ima različite mogućnosti i domete u pogledu izvođenja koraka, pokreta i plesova, a i koreografskih ostvarenja. Tako da ocjene između navedenih dobnih kategorija nisu komparativne.

Tijekom niza godina stasala je praksa da se s djecom vrtićke i ranoškolskog dobi na sceni prezentira dječja folklorna grada jer je u svojoj suštini primjerena navedenim uzrastima. To su prihvatile i pedagoške strukture i dodatno osnažile potvrdu takvog pristupa u radu s djecom. U našem slučaju iz dječjeg folklornog stvaralaštva korisitimo dječje ige s pjevanjem (igre biranja – pogađanja – imitacije, igre u pokretu i neodređenog sadržaja) brojalice, rugalice, govorkalice i ost. Ukratko tvorbe u kojima ima scenskog i umjetničkog potencijala. Također za cjelovitost cijelog prikaza nastoji se prikazati dječje narodno ruho i i kao prateća glazba, dječji tradcijski instrumenti. To bi bio jedan cjeloviti koreografski prikaz dječjeg folklornog stravaralštva. Svjestan sam da još uvijek voditelji „kudovskih“ dječjih folklornih skupina, za razliku od odgajatelja i učitelja, nisu usvojili i prepoznali vrijednost svirke na dječjim tradicijskim instrumentima i skloniji su odabrati tamburašku pratnju, no vjerujem da će na narednim smotrama ta praksa biti učestalija. Svakako valja nastojati u dječjem folkloru očuvati dječje jer se zna dogoditi da se dječje igre započinju izvoditi „pretjerano“ uvježbano i time se guši dječji nektar – individualnost, razigranost, spontanost, uživljenost i smiješak.

Kako je na smotri, kažimo to tako, uvedena jedna nova kategorija, kombinirana dječja skupina u kojoj su izvođači različitih dobnih skupina pokazalo se kao najbolje rješenja da mlađa djeca izvode dječji folklor, a starija primjerene narodne plesove. Mlađa djeca izvode dječji folklor, a prilikom plesanja starijih, sa strane se igraju plesa ili odlaze s pozornice. To bi bio okvirni scenski predložak. Naravno, postoje i drugčije mogućnosti ako se dogodi kakva originalna ideja.

Sa starijim dječjim uzrastom poželjno je izabrati narodne plesove koje djeca mogu usvojiti (korak i stil) i uživljeno prezentirati. Dječje izvedbe narodnih plesova ne možemo razmatrati kao vjerodostojne prezentacije. Isto tako narodni plesovi izvedeni bez stilskih značajki postaju samo plesne vježbe i kao takve nemaju etnokoreološkog pokrića. Plesni stil je svojevrsna metafizika teško riječima opisiva, uostalom kao i govorno narječje. Stil se naprosto mora osjetiti – namirisati na izvoru i zatim ga ispravnim pedgaoškim metodama prenijeti na svoje izvođače. Osobno, nisam pristalica izvođenja drmeša sa djecom srednjeg i starijeg uzrasta jer iz iskustva znam, da se rijekto ostvaruje vjerodostojna prezentacija. Mogu prihvatiti činjenicu da se u „kudovskom“ načinu rada, s dvije probe tjedno, i upornim ponvaljanjem može plesno ujednačiti izvođački sastav ali vrlo vrlo rijetko će se postići odgovarajuća atmosfera i ugođaj. Usput, Drmeš je fizički vrlo zahtjevan ples koji stvara specifična opterećenja na muskulaturu nogu, donji dio tjela i kičmeni stup te njegova učestala primjena s djecom, u razvoju nije poželjna ponajprije iz zdravstvenih razloga. Tanani mišićni materijal današnjih generacija, te uvjeti i način života, gdje djeca imaju 1 sat tjedno tjelesnog odgoja i saginju se jedino kad treba upaliti komjutor, opominje da treba u procesu uvježbavanja i izbora narodnih plesova oprezno postupati jer velika je mogućnost ozljeda i deformacija. To isto se odnosi i na uvježbavanje Dučeca i plesova iz dinarskog gorja.

Koreografska ostvarenja spadaju u područje stvaralaštva pri čemu se treba poštivati osnove scenskih zakonitosti (dinamika, ravnoteža, vremenska duljina trajanja, likovnost, glazbena komponenta i sl.) i prepoznati autorski rukopis. Praizvedbene koreografije su važne za poticaj i napredak folklornog stvaralaštva, a uspješnice zaslužuju biti dodatno pohvaljene i stimulirane.

Ocjene nastupa prvenstveno se odnose na voditeljski i koreografski rad dok sva djeca izvođači zaslužuju velike pohvale. To ne govorim iz kurtoazije, već iz činjenice kako djeca zdušno i vjerno prate svoje voditelje i nastoje njihove zadaće u cjelosti izvršiti. Možda takav odnos nije uobičajen u radu s odraslim ansmblima ali s djecom je to tako. Djeca imitiraju, usvajaju i vjeruju bez kalkulacija i rezerve i stoga je voditelj osoba koja u tom smislu snosi najveću odgovornost za vrsnoću scenskog nastupa.

Stručni izvještaj o nastupu dječjih folklornih skupina
na 37. smotri folklornih amatera Grada Zagrebn
održanoj 26. 04. 2014. s početkom u 11.00, u maloj dvorani KD Lisinski

Općenito

Na prvom koncertu sudjelovalo je pet dječjih folklornih skupina, tri starija dječja ansambla, kombinirani dječji ansambl i mlađa dječja skupina. Nastupilo je 71 djevojčica i 15 dječaka, 86 izvođača. Gledalište je bilo poluprazno. Vidjeli smo vrlo zanimljive detalje i svaka skupina je donijela nešto posebno vrijedno i pamtljivo; sviranje dviju djevojčica na dječjim instrumenitm uz pratnju tamburaša i uspjelu praizvedbu (HKPD Bosiljak), dječju razigranost (KUD Prigorski zdenac), vrlo efektnu uvodnu scenu (KUD Klas) i ujednačenost u izvođenju plesa Polke (KUD Prigorec). U koreografskom stvaralaštvu vidjeli smo, manje više klasičnu kanoniziranu prezentaciju folklora. Prema podacima iz programa izvedena je samo jedna praizvedba.

 

HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO
BOSILJAK, ČUČERJE
Kombinirana dječja folklorna skupina
„Pasel sem, pasel“
(folklorni motivi Hrvatskog zagorja)
Voditeljica plesa i koreografija: Snježana Marković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić

Narodni plesovi Hrvatskog zagorja izvedeni su ujednačeno što to govori da se voditeljica svojski potrudila pripremiti djecu za ovaj nastup. Isto tako, vidljivo je da je vodila računa o pedagoškim detaljima, nekoliko mlađih djevojčica nisu sudjelovali ravnopravno sa starijima u izvođenju narodnih plesova. Lijepo je osmislila njihovu ulogu, imitiranje plesanja starijih. Ono u čemu nije baš uspjela, a to je prenijeti plesni stil zagorskih plesova. U plesu Šrotež nismo vidjeli poznati akcent prilikom iskoraka i povlačanje iste noge prema natrag. Na glazbu bistranjskog drmeša nije bilo bistranjskog drmeša, već različite inačice iz okružja i to nedovoljno čvrsto izvedene. Djeca su dobro koristila scenu i kretala se po zacrtanim prostornim likovima i pozicijama. Vrlo lijepa je bila uvodna scenska slika gdje trojica dječaka pjevaju. Potom je uslijedio izlazak djevočica na vrlo skladne i uredne pozicije s pjesmom Sve ptičice zapjevale. Uslijedili su narodni plesovi Jelica kolce vodila, Zibenštirt, Šroteš, Pod mostec i Drmeš. U plesovima Zibenštrit i Šrotež plesači su u nekoliko navrata, nepotrebno, bili raspoređeni na dvije okomite linije prema publici. Koreografija je imala progresivnu dinamiku i tempa su dobro postavljena s umjerenim ubrzanjima prema kraju. Vrlo zapažena je ideja da dvije djevojčice na kraju sviraju žveglicu i frulicu, ali trebalo ih je postavit sa strane, ispred tamburaša, ovako su pokrivale većinu plesača u finalnom djelu izvedbe. Tu ideju bi svakako trebalo razraditi jer predstavlja jedno originalno rješenje koje do sada nisam imao prilike vidjeti na sceni.

Izvođački sastav: 17 djevojčica i 3 dječaka.

Ocjena: 7

Poštivati etnokoreoloke predloške.

Starija dječja folklorna skupina
Turopoljske djevojke
(folklorni motivi Turopolja – praizvedba)
Voditelj plesa i koreografija: Josip Živković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Dražen Šoić

Deset djevojčica starijeg uzrasta prikazalo nam je, uz uvodnu pjesmu i nekoliko turopoljskih plesova Staro sito, Valcer, Polku i Drmeš. Skupina je vrlo ujednačeno i raspoloženo izvodila zadane plesove. Točno se kretala po prostoru, uz dojmljivo scensko ponašanje i držanje. Vidjeli smo zanimljiv obrazac plesa Staro sito iz Šiljakovine i Valcer uz pjevanje. Polka je bila izvednena s vrlo lijepom polifonijom pokreta nogu, ruku i tijela. Baš onako ženstveno kako bi, vjerujem, djevojke na izvoru plesale i to na točnim pozicijama u obliku klina. Drmeš je bio baš sočno izveden, pri čemu su djevojke ostvarile „pravu“ atmosferu. Vidjeli smo vrlo talentrane djevojčice pred kojima je svjetla plesačka budućnost. Koreografski crteži su bili jasni i spontano su se izmjenjivali u idealnim vremenskim intervalima. Plesni stil je bi usvojen. Uspješno praizvedbeno djelo.

Ocjena: 9

Izvođački sastav: 10 djevojčica

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO
PRIGORSKI ZDENEC
Mlađa dječja folklorna skupina
Dječje igre prigorskog kraja e igre prigorskog kraja
Voditeljica plesa i koreografija: Štefica Sruk
Voditelj tamburaša i glazbena obrada:
Josip Jordanić-Šero

U izvedbi su sudjelovala djeca vrtičkog i ranoškolskog uzrasta. Uvodna igra Aaač lijepo je osmišljena. Djeca stoje na polukrugu, a ispred njih nekoliko djevojčica njiše u koritu djevojčicu i istovremeno joj se pomalo rugaju. Zatim smo vidjeli dječju igru Pi, pi šap, šap koju su djeca vrlo zdušno izvodila, poglavito, pljeskanjem ruku i poskocima. Potom je uslijedila imitacija dječaka na pjesmu Jankić je dojahal. Ovo je bila krasna i cjelovita prezentacija dječjeg folklora koja su djeca izvela nadahnuto i veselo. Zatim je voditeljica uvrstila dva prigorska plesa Sadila sam rogozek i Drmeš. Prvo sam pomislio da će to biti svojevrsna imitacija ili igra, ali djeca su pokušavala izvesti zadane predloške koji su, srečom, bili pojednostavljeni. To je bio dječji plesni igrokaz bez etnokoreološkog uporišta, a tome nije mjesto u folklornom stvaralaštvu. Ova djeca su vjerno slijedila voditeljičine zamisli i zadaće, te ih vrlo kvalitetno prezentirala. Vidiljivo je da voditeljica poznaje pedagoška načela u radu s djecom i trebala je ostati u tome dosljedna do kraja. Dajmo djeci dječje.

Izvođački sastav: 16 djevojčica i 6 dječaka

Ocjena: 7

Poštivati primjerenost i koristiti dječji folklor.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
Starija dječja folklorna skupina
Selo moje malo elo moje malo
(pjesme i plesovi Ražanca)
Koreografija: Dubravko Baran
Voditelji: Valerija i Dubravko Baran
Voditelj tamburaša: Krsto Lalić

Izvrstan uvodni dio koreografije. Pomislih, konačno se dogodila jedna originalna koreografija koja nije inspirirana poznatom koreografijom dr. Ivančana i ostalih sličnih ostvarenja i s velikim sam nestrpljenjem očekivao nastavak. Uglavnom, na scenu ulaze djevojčice postavljaju maketu zdenca i pet „stočića“ (pravih dinarskih s tri noge) i odlaze. Zatim ulaze djevojke s pjesmom i nose vrčeve. „Uzimaju“ vode s bunara, jedne sjede, a druge stoje i pjevaju. Blaga i umilna boja ispjeva bila je melem za uši u takvom scenskom kontekstu. No, zatim, na moju žalost priča je pošla prema ustaljenim koreografskim crtežima i plesnim izvedbama na reproduktivnoj sceni. Ono što valja pohvaliti jest izvrsna uvježbanost djevojčica. Sve zadane korake izvodile su vrlo sigurno i nije bilo oscilacija ili ispadanja iz tempa. Očito da ove djevojčice duže vremena rade zajedno i među njima postoji određena kemija, složnost i emotivna povezanost. I baš se osjetila velika želja za uspješnom izvedbom. Pojedini koraci u šestodjelnom obrascu izvođeni su u različtim metričkim vrijednostima što se protivi plesnim standardima. Uvodno šetanje započinje lijevom nogom i izvedba šestnog koraka također lijevom nogom, ne desnom Šteta što koreograf nije tražio nadahnuće na izvoru jer bi ova izvedba zasigurno bila puno vjerodostojnija i etnološki vrednija.

Izvođački sastav: 14 djevojčica

Ocjena: 6

Poštivati primjerenost i etnokorleoške predloške

HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO
PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Djevojčica kolo vodi
(pjesme i plesovi Turopolja)
Koreografija: Dejan Pilatuš
Glazbena obrada: Željko Kravarščan
Voditelj: Dean Pilatuš
Voditelj tamburaša: Petar Varga

U plesnom izričaju vrlo dotjerana i ujednačena skupina izvođača. Ples Dučec nije primjeren, a istini za volju prekratko je trajao u izvedbi dječaka da bismo pronikli u razloge njegovog scesnkog prezentiranja. U Polki, djeca su vrlo siguno i „razgovjento“ izvodila trokoračni korak, a u parovnoj vrtnji „svi ko jedan“. Vidjeli smo tri drmeša svi plesno ujednačeno izvedeni, ali nedostajlo je tu snage i temeperamenta. Koreografski gledano sve je dobro položeno osim: plesa dučec odmah iza šetanog kola, predogog trajanja tri drmeša i scenske slike kada dvije manje kružnice stoje većim djelom iza polukruga, možda se to i slučajno dogodilo.

Izvođački sastav: 14 djevojčica i 6 dječaka

Ocjena:8

Dučec?

Stručni izvještaj o nastupu dječjih folklornih skupina
na Smotri folklornih amatera Grada Zagreba
održanoj 27. 04. 2014. s početkom u 11.00, u maloj dvorani KD Lisinski

Općenito

U programu je sudjelovala jedna mlađa dječja skupina, tri dječje skupine, dvije starije dječje skupine i 6 kombiniranih dječjih skupina. Programe je izvodilo 154 djevojčica i 45 dječaka, ukupno 199 malih izvođača. Dvije trećine gledališta je bilo ispunjeno. Ovo je bila večer kombiranih folklornih skupina odnosno izvođenja dviju starosnih uzrasta u jednoj koreografiji i moram kazati da nisam pretjerano zadvoljan sa scenskim koncipiranjem tih izvedbi. Imali smo prilike vidjeti kada „mlađi i stariji“ izvode cijelu (plesnu) koreografiju, nedovoljan broj djece u pojedinom uzrastu za uvjerljivo scensko izvođenje, samo jednu dječju igru, nespretno i nemušto povezivanje dječjeg folklora i narodnih plesova, pomanjkanje ideje u ulozi mlađih za vrijeme izvođenja starijih. U uvodnom dijelu sam već istaknuo da je ustaljeno i prihvaćeno rješenje u kojem mlađa djeca izvode dječji folklor, a starija narodne plesove, može i drugačijim redoslijedom. Za vrijeme izvođenja narodnih plesova mlađa djeca se igraju i ili imitiraju starije u pozadini. Dakako to nije sveto pismo, ali je prihvatljiv pedagoški predložak. Dječje folklorne skupine u izvođenju dječjeg folklora su, manje ili više, bile uspješne kao i dva starija dječja ansmabla. Poseban dojam su ostavili: KUD „Sv. Ana“ – točno kretanje i pozicioniranje u prostoru; KUD Sljeme – izvrstan stil u izvođenju bunjevačkih plesova; KUD „Mladost“ – ujednačenost tijekom izvedbe turopljskih plesova, KUD „Orač“ scenska zamisao u obradi dječjih igara i KUD „Frankopan Remete“ izvedba plesa Tri koraka …. Prema podacima iz programa nije bilo praizvedbenih djela.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA,
ODRANSKI OBREŽ
Kombinirana dječja folklorna skupina
Grej, grej sunčece
(pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Voditeljica plesa i koreografija: Danijela Matovina
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Nikola Tuškan

Autorica se oslonila, većim djelom, na dječje folklorno stvaralaštvo, što je u potpunosti ispravno obzirom na starosnu dob djece – izvođača. Brojalice, rugalice i govorkalice djeca su izvodila s jasnim izgovorom, primjernom glasnoćom i potrebitim žarom. Pokreti i koraci izvedeni su ujednačeno i sigurno. Najviše me se dojmilo vrlo osviješteno i točno kretanje djece na sceni. Na svim prostornim likovima (krug, polukrug, dijagonale, kolone, vrste) djeca su bila točno pozicionirana. Nisam pristalica primjene sportskih igara na scenu u ovom slučaju prasičkanja, a još dodatna nepovoljnost u ovom slučaju je igra bez prasice – drvene pločice.??? Autorica si je dala stvaralačku slobodu u kreiranju plesa Jelica kolce vodila što podržavam, no ipak je na početku trebala predstaviti izvorni plesni obrazac i zatim krenuti s njegovom nadgradnjom sukladno plesnim događanjima i autorskom senzibilitetom tada bi to bilo vjerodostojno. Ovako smo vidjeli jedan „osakaćen obrazac“ koji je poslužio samo s ciljem da se poslije istakne atraktiviniji – izvorni.

Koreografija je imala logičan i skladan slijed uz linearnu progresiju od početka prema kraju. Scenske slike, kojih je bilo podosta umjereno su se mijenjale prema dinamici događanja na sceni. Kompaktnost slijeda događanja ipak je neznatno narušena uvrštavanjem posljednje brojalice. Trebalo je točku završiti s cjelovitim prikazom plesa Jelica kolce vodila. Imitaciju slušanja „ostale djece „ djevojčice koja pjeva „………“ – negdje sam vidio?

U izvedbi je sudjelovalo 11 djevojčica i 4 dječaka.

Ocjena:8

Sportskim igrama nije mjesto na sceni. Moglo je i bez narodnog plesa Jelica kolce vodila.

HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO
SLJEME, ŠESTINE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Sigre i igre Hrvata okolice Tavankuta
Koreografija: Valentino Krajačić i Magdalena Šobar
Voditeljica plesa: Magdalena Šobar
Voditeljica tamburaša i glazbena obrada: Gordana Talan

Na početku, deset djevojčica nam je predstavilo dvije dječje igre s pjevanjem Ježole. Pri tome valja naglasiti vrlo lijepu i ujednačeno izvedbu šetanog koraka i skladnog kretanja po prostoru. Potom su na scenu došli „stariji“ i izveli bunjevačke narodne plesove Srdim se dušo, Dere, Mazuljka i Slamarsko kolo. Kad sam, uoči koncerta, pročitao na programu da dječja iskupina izvodi bunjevačke plesove odmah sam pomisilio uuuu – to neće biti dobro. Ali ovaj puta sam se srečom ugodno iznenadio jer je voditeljica izabrala primjerene plesove koje bih i ja izabrao da sam bio u toj situaciji. Voditeljici pohvale za: primjeren izbor plesova uzrastu djece i koreografiju bez momačkog nadigravanja; vrlo ozbiljan i studiozan pristup jer se vidi da je znanje stekla na „terenu“; točne plesne predloške za svakog od prikazanih plesova, nastojanja i ustrajnost da se maksimalno približi stilu bunjevačkih plesova; uspješnu plesnu metodiku kojom je momčiće – prigorce rasplesala do zavidne razine.

Istini za volju, neke plesne detalje treba popraviti. Smiriti udarce nogom o pod u plesovima Srdim se dušo i Mazuljka. Ovako izgledaju kao podravski podbijanci. Prilikom prednjeg iskvrcavanja dječaci trebaju opustiti prednji dio stopala, a ne isti držati uzdignuto. To je vrlo važno jer pozicija stopala određuje uspješnost prednjeg iskvrcavanja, a djeluje i estetičnije.

Specifično plesno držanje, uznositost i plesni stil je bez obzira na navedene upute ipak očuvan i to je navažnije, a istovremeno i to je veliki uspjeh. Osim znanja stečenog na terenu vidi se veliki žar i strast voditeljice prema tim plesovima bez čega bi to vrlo teško prenijela na svoje prigorce. I tu sad možemo konstatirati da ipak uvježbavanje narodnih plesova iz drugih etnoregija može biti jedino uspješno ako voditelj ili koreograf uspiju osim plesa prenijeti i energiju izvora. Dakle, bunjevački plesovi više ne bi smjeli biti enigma i privilegija samo izvrsnih ansambala već iste mogu uspješno izvoditi i manje etablirane skupine, samo uz uvjet, da voditelji znanje steknu na terenu. Teren je preduvjet za stvaranje uspješnog plesnog stila i koreografije. To sam se mnogo puta i osobno uvjerio i tu prestaju sve dileme. Koreografija je primjerena izvođačima i nije bilo soliranja i bespotrebne afektacije s publikom. Svi plesovi su izvedni na kružnoj formaciji i odmjereno. Jedino je samo finalna slika izašla iz tog konteksta, ali to se svima nama „događa“.

U izvedbi je sudjelovalo 10 divojčica, 5 momčića i 7 divojaka

Ocjena: 9

S vremenom će biti zasigurno ocjena 10.

DRUŠTVO ALTER EGO, KAŠINA
Mlađa dječja folklorna skupina
Ko je moje guske krao
(pjesme i igre Posavine)
Prilagodila za skupinu prema zapisu Gorana Kneževića:
Klaudija Šarkanj
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Vice Zirdum

Točku su izvela većinom djeca vrtićkog uzrasta i stoga ću svoje utiske uskladiti s njihovim objektivnim mogućnostima u svezi scenske prezentacije.Voditeljica je izvrsno pripremila djecu za nastup na ozbiljnoj pozornici. Djeca su bila opuštena, razigrana, spontana i uspjela su na scenu donijeti onu neobjašnjivu metafiziku koja nas je sve oraspoložila i emotivno uznemirila. Moram naglasiti da su djeca osim, što su donijela sjajnu atmosferu, uspješno se postavljala na prostorne likove npr. obod kruga i polukruga. Za scenski utisak djeca zaslužuju najvišu ocjenu dok voditeljici sugeriram da narodni plesovi ipak nisu primjereni i vjerodostojni u izvedbi vrtičanca (Jabučice, Stara baba, stari ded, I ja jesam posavčko dete) i da treba koristiti predloške iz dječjeg folklornog stvaralaštva.

Ocjena – 8

Primjeriti izbor folklorne građe.

Izvođački sastav: 10 djevojčica i 3 dječaka.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Igraj kolo u dvadeset i dva
(pjesme i plesovi Međimurja)
Voditeljica plesa i koreografija: Ina Milačić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Zlatko Marković

Sedam djevojčica nam je izvelo pjesmu Oj suza suzena i nekoliko međimurskih plesova: Igra kolo, Klinček stoji pod oblokom i Zginula je pikuša. Plesovi su izvedeni korektno i uvježbano u skladu s izvornim predlošcima. U biraćem kolu nedostajao je dječak da bi se ostvario sadržaj igre ali po riječima voditeljice na okruglom stolu završio je jadničak u bolnici i stoga ćemo opravdati njegov izostanak. Obzirom na ipak mali broj izvođačica nije se uspjela postići potrebita vesela i vedra folkloraška atmosfera. Prikaz je djelovao podosta komorno.

Ocjena: 6

Sa više izvođača ovaj scenski prikaz bio bi puno dojmljiviji.

Izvođački sastav: 6 djevojčica

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Mlađa dječja folklorna skupina
Sve do grada Vukovara
Voditelj plesa i koreografija: Miljenko Papić
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Ivan Gladec
Djeca ranoškolskog uzrasta i nekolicina djece vrtičkog uzrasta.

Autor nam je predstavio dječju igru s pjevanjem “Sve do grada Vukovara” koja sadrži elemente biranja i imitacije. Djeca većinom ranoškolskog uzrasta su to veselo izvodila. Savladala su plesno koračanje i pravilno kretanje po obodu kruga. Možda je trebalo izostaviti povremeno koračanje u osminskim vrijednostima i skakutanje jer nije bilo posve ujednačeno, a djeca te dobi to svakako mogu izvesti. Djevojčice koje su u krugu imitirale pokrete češljanja trebalo je u određenom trenutku pokazati, npr. raskunuti kolo, kako bi vidjeli njihove imitacije. Kako su ovo izvodila većinom djeca ranoškolskog uzrasta trebalo je uvrstiti još ponešto iz dječjeg folklora kako bi koreografija imala scensku cjelovitost – priču.

Ocjena: 6

Nepotpun scenski prikaz.

Izvođački sastav:15 djevojčica i 2 dječaka

Pjesme i plesovi iz Turopolje

Stariji uzrast djece izveo je plesove Djevojčica kolo vodi, Milica, Polka i Drmeš i to vrlo sigurno i ujednačeno s točnim pozicioniranje na zadanim prostornim formacijama i kretanjem u prostoru. U izvođenju polke djeca su pokazali zavidnu usklađenost pokreta nogu, donjeg i gornjeg dijela tijela. Drmeši su otplesani korektno, no zasmetalo me je uvođenje bočnog koračanja na A temu drugog drmeša, poznatijeg kao „Stric je Jura“ jer u ovom kontekstu to nije bilo neophodno – utjecalao je dinamiku. Koreografija se temeljila na klasičnim prostornim formacijama s dobrom postavljenom progresivnom dinamičkom linijom od „piana do fortea“.

Izvođački sastav: 10 djevojčica i 2 dječaka

Starija dječja skupina – 8

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Kombinirana dječja folklorna skupina
Pjesme i plesovi Baranje
Voditeljica plesa i koreografija: Marina Šebek
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Josip Pustički

„Baranjske“ plesove prikazala su nam djeca školskog uzrasta („od prvog pa do osmog razreda“). Bez obzira ne relativno veliku razliku u godinama djeca su podosta ujednačeno izvodila zadane im plesne predloške i svojski su se trudila ostvariti kvalitetan nastup. Stoga zaslužuju sve pohvale za trud, poglavito male djevojčice koje u plesu nisu nimalo zaostajale za starijim izvođačima. No, odabrani plesovi nisu bili primjereni djeci i još k tome „svi su sve izvodili“, što naravno nije baš pedagoški ispravna metoda. O značaju i neophodnosti korištenja principa primjerenosti u izboru narodnih plesova prosječnim plesnim mogućnostima djece, nećemo ovom prilikom, jer sve je napisano u knjigama. Voditeljica je trebala izabrati jednostavnije plesove ili plesne figure, a mlađoj skupini djece omogućiti izvođenje elemenata dječjeg folklora. Isto tako, osim pedagoškog aspekta upitna je i etnokoreološka vjerodostojnost izabranih plesova. Uvodno kolo „Kolovođo …“ izvedeno je u šetanom koraku što je samo pripremni dio za slijedećih nekoliko plesnih figura koje nismo vidjeli. U plesu Ranče prepoznali smo plesnu figuru dok plesove Ćire, Opa cupa skoči; Ajd na livo nisam u takvim plesnim formama nigdje vidio, ni u Baranji ali ni u Slavoniji. Voditeljici savjetujem odlazak na “teren“ ili konzultiranje stručne literature i pohađanje folklornih seminara.

Izvođački sastav: 5. dječaka i 6 djevojčica

Ocjena: 5

Poštivati princip primjerenosti i etnokoreološke predloške

KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Kombinirana dječja skupina
Ptičice lastavčice
(igre i pjesme Slavonije)
Voditeljica plesa i koreografija: Snježana Marković
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Marijan Sivoš

Uvodnu dječju igru Oj ptičice lastavčice djeca su izvela vrlo raspoloženo i sigurno. U igru je trebalo uvrstiti i skok s okretom. Potom su ušla mlađa djeca i vrlo zdušno započela igru Umro čovjek. Voditeljica je u narednoj igri Kalo kalilo napravila pedagoški pravilan raspored u izvođenju igre. Starija djeca su izvodila igru sa svim potrebnim figurama dok su mlađi iza njih cupkali i imitirali okrete starijih na dječji način. Po istom principu izvedeni su plesovi Oj Ivane Ivaniću i Hopa cupa skoči. Autorica je izvršila određene koreografske zahvate kojima nije naštetila autentičnosti građe i kompaktnosti djece u izvođenju. U završnom plesu Hopa cupa skoči nismo vidjeli slavonsku stilsku komponentu i trebalo je u prvi plan staviti stariju djeca koja su ujednačeno izvodila korak dok su se mlađi u pozadini mogli igrati tog plesa.

Izvođački sastav: 16 djevojčica i 4 dječaka

Ocjena: 7

U narodnim plesovima treba ostvariti stilske značajke.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO
FRANKOPAN-REMETE
Mlađa dječja skupina
Pjesme i plesovi Posavine
Koreografija: Marina Marić, Đurđica Miškulin
i Mario Jagarinec
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Emil Strasser
Voditelji plesa: Marina Marić, Petra Rodić
i Mario Jagarinec

Djeca, ranoškolskog uzrasta su na početku izvrsno izvela ples Tri koraka. Baš im je to sjelo i točno su se kretala po prostoru i pozicijama. Zatim je uslijedila igra kretanja Savila se bjela loza vinova koja je izvedena ujednačeno. Potm je ušlo nekiliko mlađe djece i svi zajedno su izveli nekoliko dječjih igara: Škanjec, Ko je moje guske krao i Burmuticu. Igre su bile izvedene veselo i uživljeno, pokrete i korake izvodila su „dječji“ ujednačeno. Možda je Škanjec ipak mogao koju djevojčicu ukrasti i odvesti je “na stranu” jer bismo time vidjeli smisao odnosno sadržaj igre. Koreografija je bila primjerena djeca ali nije ostvarila dinamčku liniju – progresiju prema kraju. Započelo se s plesovima što je vrlo zanimljiva zamisao, ali onda je na kraju trebalo osmisliti efektniji završetak.

Izvođački sastav: 15 djevojčica i 6 dječaka

Ocjena:8

Više pozornosti usmjeriti na koreografsku komponentu.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Kombinirana dječja folklorna skupina
Šipkom mi vrčak ograjen
(dječje igre, pjesme i plesovi svetonedjeljskog kraja)
Koreografija: Boris Harfman
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Mario Belan
Voditeljica plesa: Verica Radić

U prvom djelu izvedbe mlađa djeca su nam vrlo uživljeno, ali i uvježbano prikazala igre Pišljivoga lonca „“Tresli su..“, „Vrtić..“ i Umro čovjek s elementima svojevrsnog etnoigrokaza. To je bilo originalno i dobro koreografski osmišljeno. No, u drugom dijelu na pozornicu su došle četiri starije djevojčice i izvodile plesove Tri koraka, Polku i Drmeš s time da su mala djeca nastavila manje više ravnopravno s njima izvoditi navedene plesove. To, svakako, nije bilo primjereno, makar su se mala djeca dobro “snalazila“ u plesu. Stariji dječak je cijelo vrijeme imitirao sviranje na tamburi??? Možda je autor trebao osmisliti za mlađu djecu igranje plesova za vrijeme izvođenja starijih plesačica. U izvođenju narodnih plesova trebalo je sudjelovati više djece kako bi se dobila „razigranija scena“ i ravnoteža s mlađom djecom. Da su ovu izvedbu izvela samo mala djeca ocjena bi zasigurno bila viša. Košuljica i drmeš?

Izvođački sastav: 11 djevojčica i 3 dječaka

Ocjena: 7

Poštivati princip primjerenosti.

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN
DOMJANIĆ, VUGROVEC
Mlađa dječja folklorna skupina
Dječje igre iz Slavonije
Koreografija: Goran Knežević
Voditelj tamburaša i glazbena obrada: Danijel Pavlović
Voditeljica plesa: Snježana Fišter
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk

Na početku napominjem kako ovo nije bila moja koreografija već se autorica poslužila mojim zapisima. Konačno jedna koreografija koja je prikazala „samo“ dječji folklor – igre s pjevanjem. Izbor dječjih igara s pjevanjem je bio primjeren djeci i ona su ih s velikim žarom i htijenjem izvodila. Jedino su malo posustala u izvođenju konjića ali tome je možda kumovala pogrešno postavljena pjesma (zadnji ton je nepotrebno produžen) ili voditeljica koja ih nije dovoljno motivirala na izražavanje dječjeg temperamenta. Scenske slike su dobro posložene i djeca su se sigurno kretala po prostoru. Lijepa predstava dječjeg folklora. Dječji folklor u izvedbi djece ima posebni šarm i slučajne „nedoumice“ pridonose njegovoj atraktivnosti i vjerodostojnosti.

Izvođački sastav: 20 djevojčica i 5 dječaka

Ocjena: 8

Točnije primjenjivati zapise.

Starija dječja folklorna skupina
Pjesme i plesovi Zagorja
Voditelj plesa i koreografija: Dražen Zovko
Glazbena obrada: Mario Pleše
Voditelj tamburaša: Danijel Pavlović
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk

Djeca su u plesnom izričaju bila uvježbana i sigurna. U plesu Šrotež prvi dio nije točno izveden, djeca su cupkala umjesto da su naglasila iskorak desnom odnosno lijevom nogom i zatim je energično povukla prema natrag. To je zaštitni pokret – korak tog plesa. U plesu Jelica vidjeli smo novu plesnu figuru koja po meni nije u duhu zagorskog folklora. Plesovi Oberštajer, Krajc polka, Pod mostec izvedeni su u skladu s „izvornim predlošcima“ te na vrlo točnim pozicijama i s kretanjem u prostoru. Na muziku bistranjskog drmeša nismo vidjeli temeljni obrazac tog plesa. U A temi se pleše trokorak, a u B temi desna noga i naglasno obje noge. U trenutku udara s obje noge o pod, stari Bistrani su sa škornjima pod lomili. Voditelj treba poraditi s djecom na stilu plesanja jer ova djeca to bez problema mogu usvojiti. Koreografija je korektno koncipirana. Krug, polukrug, linije spontano se izmjenjuju i nadopunjuju. Jedini veći zahvat je načinjen u Drmešu kad s jedne strane plešu dva para, a s druge strane tri para, a ostali na polukrugu. To nije, s gledišta scenske perspektive i ravnoteže, bilo najbolje rješenje.

Izvođački sastav: 17 djevojčica i 5 dječaka

Ocjena:7

Obratiti pozornost na etnokoreološke predloške.

Zagreb, 5.05. 2014.