Nevera iz Jezera

Nevera iz Jezera

Početkom osamdesetih godina započeo sam dolaziti na hrvatsku školu folklora i upoznao brojne folkloraše/ice, sve zanimljive i vesele duše, s kojima sam razmjenjivao iskustva i znanja, uživao u plesu, pjesmi, anegdotama, kozerijama i u slušanju lokalnih dijalekata. U takvim prigodama, glasnoćom, pošalicama, gestama i temperamentom, dalmatinci su bili uvijek dominanti. Toliko su nas „punili“ da smo nakon nekoliko dana i mi počeli „ćakati i ikati“. Među njima se isticao i Nenad Milin, opsjednut svojim Jezerima, mjestom, za koje do tada nismo nikad čuli. Trudio se on vrlo strpljivo nama objašnjavati gdj, kada, kako ali uzalud, nismo mi to tada mogli doživjeti kao nešto interesantno i važno. Znali smo, kako tko, za otok Murter, mjesto Tisno i Betinu, ali za Jezera nikad čuli. No, to njega nije pokolebalo. Jezera, Jezera i Jezera. Iskreno, išao mi je tada na živce jer osim što su na dnevnom redu bila uvijek Jezera on je to govorio s tolikom strašću i žestinom uvjeravajući nas da je valjda folklor počeo i da će završiti u Jezerima. I tako do današnjih dana ništa se u tom pogledu bitno nije promijenilo. Jezera, Jezera i Jezera. Ali to više ne zvuči isprazno kao nekad, danas svaki folkloraš zna za Jezera i Nenada Milina, ne zbog njegovih priča već zbog prekrasnih plesova i pjesama koje je zabilježio i nesebično ih predao na korištenje folklorašima diljem Lijepe naše.

Posebno je interesantna činjenica kako Nenad u svijet folklora nije ušao poput većine nas plešući u nekakvom ansamblu pa je otkrivši svoje talente i sklonosti prema folkloru nastavio tim putem već je to naprosto to bilo njegovo poslanje koje je po njegovim riječima dodatno nadahnula njegova majka. Nesputan i slobodan od ustaljenih kudovskih dogmi krenuo je vlastitim putem sa misijom očuvanja tradicijskih vrednota vlastitog mjesta. Prije 48 godina osnovao je KUD Koledišće, davši time društveni i pravni legalitet svojim budućim folklornim aktivnostima. Društvo neprekidno vodi svih godina, a istovremeno pleše, pjeva, glumi i to čini i danas. Podosta puta sam ga susreo na raznim folklornim događanjima kako neumorno „vuče“ svoju djecu i mlade nastojeći prirediti sve u detalje, u skladu s tradicijom. To je stvarno nevjerojatan entuzijazam koji graniči s zdravim razumom ali upravo takvi entuzijasti svojim su djelima zadužili svoje zajednice i širu okolicu.

Već dr.Ivan Ivančan osnivač i voditelj Hrvatske škole folklora prepoznao je u njemu vjerodostojnog folkloristu i angažirao ga, vrlo mladog, kao predavača, i nije pogriješio. Nenad je svojim nadahnutim predavanjima i izvrsnim plesnim stilom napravio sjajnu promociju „svojih narodnih plesova i upravo iz njegovih materijala nastale su prekrasne koreografije brojnih autora koje su osvajale i nagrade, a i Ansambl Lado izvodi koreografiju A.Ivančana, temeljenu na materijalima Nenada Milina. Tu moram opisati jednu situaciju u kojoj je Nenad pokazao svoju nesebičnost i zrelost. U Vinkovcima se 2008. godine održao Festival folklorne koreografije i izvedena je koreografija Mornarski bal iz Jezera autora Marka Maričića i nakon izvedbe prišao mi je Nenad i rekao: Maričićeva koreografija je izvrsna sa svih aspekata i molim te da to uvažite. Dakle bez obzira što se Marko Maričić poslužio njegovim materijalima tu nije bilo zavisiti i ega već samo kvaliteta i Jezera. I naravno veliko zadovoljstvo što je njegov kraj bio prikazan na pravi način. Uvijek je bio osjetljiv i beskompromisan kad vidi da se folklor Jezera prikazuje na površan i pogrešan način i tada je spreman zaratiti se sa čitavim svijetom. Reagira poput poznate dalmatinske nevere, naglo i burno ali začas se smiri. U „normalnim“ okolnostima vrlo je društven, elokventan i interesantan, dalmatinskim šarmantan.

Mjesto Jezera broji oko 900 duša, iz čega možemo pretpostaviti o kojem broju djece i mladih se radi, a koja imaju i raznorazne sklonosti i želje glede izvanškolskih aktivnosti (sport, glazba, informatika). U tim okolnostima Nenad je svih ovih godina uspijevao okupiti dovoljan broj djece, mladih, veterana, glazbenika i pripremati ih za kvalitetnu scensku prezentaciju folklora. Uspjeh je tim veći jer znam kako dalmatinci baš i ne ljube folklorni izričaj, ima gradova poput Rijeke, Zadra, Šibenika gdje folklorni amaterizam nikako da oživi. Nenad je uspio animirati i zadržati toliki broj folkloraša i svih 48 godina kontinuirano održavati Društvo kroz redovite probe i nastupe.

Nenad Milin rođen je 10.01.1956.u Šibeniku, cijeli život boravi u Jezerima, učitelj po obrazovanju, a po vokaciji folklorist. Danas obavlja funkciju direktora turističke zajednice mjesta Jezera. Uz istraživački, pedagoški i umjetnički rad bio je inicijator osnivanja folklornih udruga na području Sjeverne Dalmacije, radio je s folklornim skupinama u inozemstvu, surađivao s HTV i pisao scenarije za emisije o jezerskom pučkom nasljeđu, napisao je i izdao zbirku notnih zapisa pjesama iz Jezera, predaje na hrvatskoj školi folklora, a 2009. dobio je priznanje za turističkog djelatnika godine s naglaskom na predstavljanju pučke kulture. Hrvatsko društvo folklornih koreografa i voditelja uručilo mu je 2015. godine priznanje za 45 godina voditeljskog rada.

Možda je samo pojedincima iz svijeta folklora jasno koliko je odricanja, živaca i snage potrebno za izdržati tolike godine u navedenim aktivnostima i okolnostima, no nadam se da će to jednog dan prepoznati mjesto Jezera, otok Murtera, Dalmacija i Hrvatska, te odati adekvatno priznanje tom nevjerojatno vrijednom, marljivom, odgovornom, stručnom i dobrostivom čovjeku, jer iza njega stoji veliko i bogato društveno i kulturološko djelo.

2018-12-11T09:34:34+00:00