Inovativno folklorno stvaralaštvo

Inovativno folklorno stvaralaštvo

Hrvatsko društvo folklornih koreografa održalo je 17.11.2018. u prostoru Hrvatske matice iseljenika stručni skup pod nazivom Inovativne prakse u folklornom stvaralaštvu. Nazočilo je 36 članova Društva što je relativno veliki broj i ukazuje da je tema itekako interesantna.
Putem video projekcije svoje suvremene koreografije predstavili su: Goran Knežević – Prominske vile, Dučec, Žabac tanac ,Licitarsko srce, Pod oblokom melin melje; Senka Jurina – Coprnice; Josip Živković – Moslavački snovi; Katarina Horvatović: Sanak sila Magdalena, Ispod duba stoljetnoga, Kameni svati, Postolar i vrag. Iz prikazanih koreografija razvidno je da su neke u cijelosti iskoračile iz klasične scenske obrade, pojedine su stale na pola puta u inovativnosti, a poneke su se ipak zadržale u klasičnom folkloru. Nakon izlaganja razvila se vrlo kvalitetna i konstruktivna diskusija što ukazuje da su dosadašnje inovativne prakse postale vrlo interesantne ali isto tako da postoji potreba njihovog jasnijeg stručnog definiranja.
Senka Jurina: naglasila je da mi kao struka trebamo odredite granice između klasične scenske obrade folklora i suvremenog folklornog izričaja, a ne publika.
Maslać: odrediti kategorije u folklornom stvaralaštvu,
Kuraja Vladimir: treba estetizirati sva tri segmenta nošnju, glazbu i ples.
Andrija Ivančan: zaključuje da sve treba prepustiti vremenu.
Doprinos raspravi doprinijeli su i Nenad Milin, Gordan Vrankovečki, Kristina Benko Markovica.

Kako ipak na stručnom skupu nisu donijeti jasni kriteriji kako nazvati, vrednovati i kategorizirati inovativna scenska djela, iznijeti ću svoje mišljenje kao selektor i pridržavati ga se u procjeni koreografske vrsnoće. Klasična folklorna koreografija podrazumijeva ravnotežu između izvornosti i sceničnosti. U suvremenom folklornom izričaju stavlja se veći naglasak na sceničnosti uz jednaku estetizaciju sve tri komponente, ples, glazba i nošnja. U tim izvedbama mora se osjetiti aroma krajevne tradicije jer bez toga se prekida glavna poveznica s folklornim izričajem. U slučaju djelomičnog osuvremenjivanja izvedbe ne možemo govoriti o suvremenom folklor već o neuspješnom folkloru. Vjerodostojnost i dignitet u izboru i prezentaciji folklorne građe, krajevna aromatičnost, dosljednost u stupnju estetizacije te autorska originalnost glavni su postulati suvremenog folklornog izričaja.

2018-12-04T13:17:34+00:00