Završilo je deseto po redu natjecanje plesnih parova u izvođenju hrvatskih narodnih plesova pod nazivom DRMEŠ-DA. Kao utemeljitelj, organizator i kreator te manifestacije nisam se tome nadao, jer početak je bio težak i neizvjestan. Jedva sam okupio 7 plesnih parova koji su izvodili po dva narodna plesa, a s većinom sam i osobno radio kako bi shvatili što ja to želim i kako bi to trebalo izgledati. Sa zebnjom sam iščekivao što će se dogoditi na nastupu u dvorani KC Travno. Plesni parovi iznenađujuće su uigrano izvodili svoje koreografije, a i publika je sve to popratila s velikim ushitom. Kao da je znala koliko to znači izvođačima koji su po prvi put u Hrvatskoj, a i šire, nastupili u ovakvim plesnim formatima i to pod imenom i prezimenom. Da, radilo se baš o hrabrim izvođačima koji tada nisam imali nikakve uzore, a ni predodžbu o cijeloj toj priči. Sudjelovali su slijedeći plesni parovi: Ivana Donković-Igor Jakopović, Ivana Galinac-Ivan Cerin, Đurđica Svaton-Dražen Jakopović, Anja Šoštarić-Krešimir Glavina, Martina Turčinec-Ivica Gregurec, Škrlec Goran-Anamarija Herić i Ana Krmek-Dario Tomek.

Nakon prvog natjecanja prešli smo na novu koncepciju, da svaki plesni par izvede jedan narodni ples i to se zadržalo do danas. Isto tako natjecanje se nastavilo održavati u dvorani Zagrebačkog kazališta lutaka koja se pokazala kao najbolja za takvu vrstu plesnog izričaja. Članovi stručne komisije do sada su bili: Đurđa Podvorac, Senka Jurina, Rajko Pavlić, Andrija Ivančan, Vido Bagur, Stjepan Perko i Goran Knežević. Očito je da su navedeni stručnjaci stručno, pošteno i odgovorno odradili svoj posao kad do sada nije bilo primjedbi. U realizaciji samih koncerata u mnogome su pomogli Đurđica Svaton i Marko Maričić.

Do sada su izvedene 144 točke u izvedbama 84 plesna para (Bilje, Bizovac, Đurđevac, Varaždin, Koprivnica, Zabok, Golubovec, Kršan, Dražice – Grobnik, Kaštel Kambelovac, Pula, Donja Ludina, Rude, Horvati, Novska, Ivanić Grad, Opatija, Punat, Draganić, Karlovac, Vrbovec, Zagreb, Austrija, BiH i Mađarska) i vidljivo je da je manifestacija „prodrla“ u sve krajeve Hrvatske pa i šire i to na neki način potvrđuje opravdanost njenog održavanja. No još uvijek u tom pogledu može biti bolje, i nadamo se da će i poznati folklorni ansambli konačno SHVATITI i motivirati svoje plesače/ice na sudjelovanje.

Lucija Mlakar i Dario Tomek, po mom mišljenju pokazali su najdojmljivije plesne izvedbe na nekoliko natjecanja, i mogu kazati da su postali ,neslužbeno’ i najbolji plesni par u izvođenju hrvatskih narodnih plesova u Hrvatskoj. Od izvedbi mogu izdvojiti četiri, koje su bile impresivne: Jelica Tisaj i Frano Ridjan – Linđo, Anja Adžić i Marko Maričić – krčki plesovi , Marina Manjgotić i Andrija Perušić – Mazurka i Lucija Mlakar i Dario Tomek-Swing. U revijalnom dijelu programa sudjelovali su: KUD Zabok, Vokalni sastav Vuge, KUD Draganić s revijom suvremenih narodnih nošnji, plesni parovi iz FS France Marolt iz Ljubljane, plesni par iz Vojvodine, PVA Ethnotine, KUD Ivanić Grad, OSS Obreška, OSS Posavski Bregi, OSS Dubrovčak Lijevi.

Dosadašnji pobjednici:
Jelica Tisaj – Frano Ridjan, Sanja Bačac-Branimir Šajina,
Paula Lukić-Gordan Franolić, Lucija Mlakar-Dario Tomek,
Marina Mičetić-Andrija Perušić Goran Škrlec-Zrinka Arl,
Pavla Maslać-Milan Palčić, Lucija Perušić-Dario Škaron
Ivana Biondić-Robert Kasumović

Kako ova manifestacija ne bi mogla opstati bez pojedinih folklornih voditelja skupina – ansambala, koji su prepoznali vrijednost te ideje, i koji su bili spremni animirati svoje plesače i stvarati novi format plesnih koreografije te prihvatiti sistem takmičenja neke od njih ću i istaknuti.

Na svih deset dosadašnjih manifestacija gđa Senka Jurina umjetnička voditeljica KUD-a Zabok je uključivale plesne parove iz Ansambla Zabok. Svaki puta plesni parovi su bili izvrsno pripremljeni i poneki put osvajali nagrade. No, vrlo važno je istaknuti da se Senka nije zaustavila samo na tome, već je plesne parove počela redovito uvrštavati u program Ansambla Zabok, a u ponekim situacijama održala je i cijeli program s plesnim parovima. Ta praksa se u svim slučajevima i kombinacijama potvrdila kao uspješna jer organizatori i gledatelji su je s veliki simpatijama i uvažavanjem prihvatili.

Zatim valja spomenuti i Alenku Juretić stručnu voditeljicu KUD-a Zvir iz Dražica koja je sudjelovala devet puta, a njezini plesni parovi su plijenili atrakcijom držanjem i tancovalnošću. Čak je organizirala i nekoliko plesnih takmičenja u Dražicama i samo zbog nerazumijevanja nadležnih nije ostvarila podulji kontinuitet. Nedjeljko Haček stručni voditelj KUD-a Bilje sudjelovao s plesnim parovima u 6 navrata i time pokazao širinu, znanje i otvorenost prema novim inicijativama i sadržajima za razliku od mnogih koreografa iz Slavonije i Baranje koji nisu to prepoznali. Iz cijele Dalmacije jedino Tonči i Marica Tadin iz Kaštel Kambelovca su se odlučili u 6 navrata pripremati plesne parove, članove KUD-a Ante Zaninović. Uvijek su nam kroz izvedbe svojih plesnih parova donosili okus i dah Mediterana što je svakako donijelo raznolikosti plesnih programa. U zadnje vrijeme plesne parove su počeli pripremati i slijedeći voditelji: Krstina Benko Markovica – Đurđevac, Katarina Horvatović – HKUD Željezničar, Snježana i Gordan Maslać – KUD Horvati, Snježana Skenderović – KUD Bratinečko srce, Gabrijela iz ansambla Kolo-Slavuj iz Beča.

U nekoliko prilika sam osobno uvjerio, opravdanost ideje, gledajući izvedbe njihove izvedbe izvan manifestacije Drmeš-da. Posebno mi je bilo važno vidjeti izvedbu jednog plesnog para na velikoj pozornici KD Vatroslav Lisinski i uvjerio sam se da bez obzira na dimenzije pozornice izvrstan plesni par može bit itetako atraktivan i zanimljiv. Čak možda i više od izvedbe cijelog ansambla.

Poznato mi je kako treba proći podosta vremena, desetak do dvadeset godina, da se usvoje i prihvate neke nove i originalne inicijative u svijetu folklora i nisam se previše opterećivao relativno skromnim odazivom plesnih parova bolje rečeno ispod mojih očekivanja. Na početku i danas, duboko sam uvjeren u vrijednosti i zanimljivost tog novog izvođačkog formata za plesačko i umjetničko izražavanje, a isto tako dobra prilika za isticanje dobrih plesača/ica i koreografskih ideja. Temeljem izvrsnih dosadašnjih iskustava te unisono pozitivnog mišljenja sudionika, folklorista i struke smatram da smo na ispravnom putu koji vodi u svjetlu budućnost. Razlog da se okupi što veći broj izvođača i koreografa jest i činjenica da je ovaj projekt jedinstven u svjetskim razmjerima i bilo bi ga vrlo pametno i značajno za hrvatsku folklornu umjetnost sačuvati i unaprijediti kao originalni hrvatski prinos svjetskoj folklornoj sceni. Unatrag tri godine folkloristi iz Slovenije po uzoru na Drmeš-da, organiziraju u Ljubljani plesno takmičenje.

Nakon svake manifestacije organizirano je druženje izvođača i publike uz skromnu zakusku koja je osam godina na meniju imala mrzlu pizzu i toplu pivu ali ove jubilarne desete ipak sam uspio iznevjeriti tradiciju i servirati toplu pizzu i mrzlu pivu.

Manifestaciju su redovito financijski potpomogli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb i HDS- ZAMP. Hvala im.