Stručni izvještaj sa 4. Smotre dječjeg folklora Koprivničko-Križevačke županije održane u Križevcima 22.04.2007.

 

OPĆA ZAPAŽANJA

Temeljem poziva gosp. Krešimira Blažeka došao sam na 4. Smotru s glavnim zadatkom da procijenim: kvalitetu izvođenja dječjih skupina, stručnost voditelja, stvaralaštvo koreografa, pristup u oblikovanju dječjeg folklora za scenu, organizaciju i sl. Želja je bila da se na vrijeme isprave (tek je 4. Smotra) eventualne pogreške. To je zrela i ozbiljna odluka organizatora koja govori da se „podravci“ nastoje ozbiljno odnositi prema vlastitom folkloru i prenijeti ga na primjeren način u što izvornijem obliku na nadolazeće generacije. No, isto tako taj – prijenos – mora biti stručno i znalački napravljen jer velika želja i entuzijazam često nisu dovoljni.

Pripremio sam se psihički na moje prvo sučeljavanje s izvedbama podravskih dječjih skupina, voditeljima i organizacijom. No, doživio sam izuzetno ugodno iznenađenje.

Iz prikazanog programa, nedvojbeno je da voditelji znaju i shvaćaju – što je – i kako primijeniti dječji folklor u radu s djecom i na koji način raditi s djecom. Iznenađuje: velika zastupljenost dječjih tradicijskih glazbala, finoća i točnost dječjeg pjeva, izgled i nošenje narodnih nošnji, kombiniranje tamburaškog sastava s tradicijskim glazbalima, pojava dvoje dudašica, primjeren izbor narodnih plesova. Sva ta ostvarenja nisam još imao prilike vidjeti niti na jednoj dječjoj smotri. Stoga upućujem iskrene čestitke svim voditeljima plesa, glazbe i pjevanja te organizatorima. U stručnim osvrtima stoga neću posebno navoditi uspješnost odijevanja i pjevanja jer su skoro sve grupe ostvarila zavidna ostvarenja.

Priprema Smotre bi trebala biti puno ozbiljnija. Organizator mora imati tiskan program s izvođačima, redoslijedom izvedbe i svim ostalim potrebnim podacima najmanje mjesec dana prije održavanja Smotre. Ne može se prijavljivati još na dan održavanja Smotre. To je neozbiljno. Svaki gledatelj treba imati program. Pitanje je da li je 10.00 sati u nedjelju dobar termin za održavanje Smotre? Jer tada se ide u crkvu, opravlja od subotnje groznice, spava i odmara. U petak navečer ili subotu navečer okupilo bi se više gledatelja. Uostalom večernji termin daje ozbiljnost događaju, a i izvođači isto tako to doživljavaju. Tada je to već koncert. Da li je neophodno organizirati mimohod ? Voditi djecu po uspavanom gradu gdje ih nema tko ni gledati ni slušati. Ne znam koliko je to poticajno djeci – izvođačima, a vidjeli smo da ta šetnja nije nikoga privukla u dvoranu. Od takve prakse je odustala i Zagrebačka smotra izvornog koja je to desetljećima upražnjavala.

Organizator bi za ubuduće trebao napraviti plan – kako ispuniti dvoranu. Jer ovo je stvarno bilo …….. Petsto izvođača gleda ……….Mislim da je to moguće ako se pravovremeno napravi kvalitetna animacija putem javnih medija, plakata, usmene predaje. Uostalom nek’ sa svakom grupom djece dođu njihovi roditelji (koliko ima slobodnih mjesta u autobusu).

Ubuduće bi možda trebalo više pozornosti usmjeriti prema podizanju stvaralačke inventivnosti kod koreografa i savladavanju „zanatskog djela“ u oblikovanju građe na sceni. Valjalo bi prodrijeti dublje u dječji svijet mašte i običaja te iznjedriti originalne teme ( dječja svadba, običaji, igre nakon škole, igre na pašnjaku, igre na dvorištu – Nada Flis Šešić, igre imitacije i sl. ) jer bez određene teme scenski prikaz je „plitak“ i bez dubljeg značenja te postaje „splet“ igara. Scenska ravnoteža, perspektiva, dinamika, kontrast i ostale scenske spoznaje moraju svakom koreografu biti jasne i tek onda će do pravog izražaja doći njegov talent i stvaralački senzibilitet. Posebno važno poglavlje je metodika. To je naša struka i trebali bi je savladati svi voditelji i nastojati prenijeti u plesne dvorane.

U skoro u svim izvedbama sudjelovala su mala i velika djeca, izvodeći igre i plesove sukladno svojoj dobi. Mislim da bi bilo uspješnije da manja djeca izvode cjeloviti scenski prikaz dječjeg folklora, a stariji primjerene narodne plesove. To bi ostavilo bolji utisak kod publike, a i izvođači bi uživljenije izvodili zadani program.

Smotra je scenski događaj i izvodi se za gledatelje, a ne da se udovolji birokratskoj zadaći (u stilu da se odradi). Izvedba 15 skupina i gostiju iz Mađarske (15 minuta) te podjela priznanja rezultirala je programom u trajanju od dva i pol sata. To nije gledljivo i ako se tako nastavi teško da ćemo koga vidjeti u gledalištu, naravno osim stručne komisije. Predlažem da se Smotra održi u dva dana, možda u dva različita mjesta i različitim terminima. Jednu večer dječji folklor i niži uzrast, a drugu večer starija djeca i narodni plesovi. Možda bi se u cilju potreba popunjena programa mogli pozvati kvalitetni dječji ansambli iz Hrvatske koji bi sigurno došli na vlastiti trošak, a to bi i dodatno populariziralo Smotru.

Sportskim igrama nije mjesto na sceni već na Smotri u Brođancima. Na sceni se prikazuju estetski vrijedne tvorevine (ples, pjesma, nošnja, igre s pjevanjem), a ne vještina, brzina, snaga i izdržljivost.

Za ovakvu priliku trebala bi se postaviti smislena i odgovarajuća scenografija. Podjela potvrda nakon svake izvedbe je potpuno nepotrebna jer ruši kontinuitet programa. To se radi poslije na zajedničkom druženju voditelja. Prije programa treba svaka skupina imati generalnu probu, a svi tamburaški sastavi trebaju biti postavljeni na isto mjesto.
Značajna je činjenica da je organizator uspio namaknuti sredstva i svim izvođačima priuštiti da se nakon nastupa dobro najedu, osvježe i druže. Čestitam.

STRUČNI OSVRT

1. DRUŠTVO IZVORNOG FOLKLORA KOPRIVNIČKI IVANEC
Voditelj: Kristina Furkes
Glazbena obrada i voditelj: Tihomir Klauček

Dječje igre i plesovi iz Podravine

Sve zadane pokrete i plesove djeca su uspješno savladala i prikazala. Tempo plesa „Girzlica“ je bio podosta ubrzan tako da su plesni pokreti bili ishitreni i plastični. To svakako treba dovesti u pravu mjeru. Prije svake pjesme uslijedio je glazbeni uvod što je djeci omogućilo da točno intonativno započnu svaku pjesmu. Tamburaši su uspostavili vrlo dobar kontakt s djecom i angažirano su ih pratili tijekom cijele izvedbe.
Scenski prikaz je u prostornom smislu korektno postavljen ali valja poraditi na dinamici događanja. Bilo je dosta jednolično.Tijekom cijele izvedbe nedostajalo je više opuštenosti i, veselja i izvođačkog raspoloženja. A sam kraj izvedbe „izlazak u koloni sa scene „ nije adekvatan prethodnim događanjima.

2.FOLKLORNI ANSAMBL OSNOVNE ŠKOLE „ANTUN NEMČIĆ GOSTOVINSKI“
Autor i voditelj: Helena Capek
Glazbeni voditelj: Iva Curtila, Helena Capek

Igre,pjesme i plesovi iz Podravine

Djeca ulaze na pozornicu, trčeći s ptičicama oko tikvica da bi se potom nadovezala igra Crna Kraljica. Time nas je autorica odmah na početku vrlo uspješno uvela u svijet dječjeg folklora. Naredni plesovi su također bili primjerni jer su ih izvođači ujednačeno izvodili. Ulaskom i svirkom „dudašica“ točnost pjevanja je na trenutak bila raspršena ali je sve vrlo brzo došlo pod kontrolu. Kostimografija je vrlo zrelo postavljena. Šaroliko,a svi su bili bosi. U ovom kontekstu je to dobro izgledalo.Cjelokupna glazbena pratnja zaslužuje sve pohvale. Od svirke djece na dječjim tradicijskim instrumentima, zatim sviranja dvoje „dudašica“, a i tamburaški sastav je bio na toj razini. Mislim da je „dudašice“ trebalo više scenski istaknuti malo ih dovesti naprijed da uživamo u njihovoj svirci. To bi donijelo i dodatnu kvalitetu cijeloj izvedbi.

3. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „PRUGOVAC“
Voditelj: Ljubica Gašparac

Dječje igre iz Podravine

Voditeljica je pedagoški ispravno izabrala građu i omogućila svojoj dječici da budu ono što oni jesu, djeca. Današnje generacije se općenito vrlo rijetko igraju tako da igra i prestaje biti najvažniji segment njihovog odrastanja No, u takvom slučaju valja djecu pripremiti da na sceni budu djeca a to je već jako teško. Svjetla pozornice instinktivno svakog mijenjaju pa tako i djecu.Teško je ponekad dječji razigranost, inventivnost nesputanost upregnuti u scenske zakonitosti. No, taj smo izričaj izabrali i valja na tome raditi.
Dječje igre „Išla majka s kolodvora“ i „Tko to kume tapa“ trebalo je skratiti. Svaki scenski događaj ima, u vremenskom smislu, scensku egzistenciju odnosno zanimljivost. Nakon toga dolazi (baba roga ) – Dosada – i uništi nam i ono vrijedno. U igri „Svi u kolu mirno stojte“ nedostajala je igračka žestina . Primjereno ali predugo.

4. „IZ NAŠEG DVORIŠTA“
Dječje igre, pjesme i plesovi iz Podravine“
Autor scenskog prikaza: Nada Flis Šešić
Glazbena obrada: Mihael Kivać i Darija Vrzić
Voditelj plesa: Karmen Posavec
Glazbeni voditelj: Mihael Kivač

Dječje igre,pjesme i plesovi iz Podravine

Scenska obrada dječjih igara „Iz našeg dvorišta“ je vrlo zanimljiva ideja koja je u većoj mjeri i uspješno priređena za scenu. Dječje igre su vrlo uživljeno prezentirane uz jako dobar vokalni izričaj. Plesni repertoar je također bio primjeren i ujednačeno izveden. Igra imitacije na riječi pjesme „Prvo leto si zaslužim“ je vrlo domišljato scensko rješenje. Jedna grupa djece svira na tradicijskim instrumentima drugi pjevaju i imitiraju. Možda se moglo više dati slobode u imitaciji. Osobno kad sam radio s djecom igre imitiranja dao sam svakom djetetu priliku za vlastitu imitaciju. I nakon toga sam odabrao pojedine i njih stavio kao predložak za svu djecu. U ovakvim prilikama možda je uspješnije dječje imitacije nego stvarati voditeljske „umotvorine“. Djeca mogu biti vrlo kreativna ako ih se umije potaknuti. Mislim da nije bilo baš neophodno uvrstiti narodne plesove (Grizlica i Beljevina) jer na dvorištu se nikad nije organizirano plesalo. Npr. možda bi autorica mogla uprizoriti – učenje narodnih plesova na dvorištu.
Maštovito i primjereno.

5. KUD „FRAN GALOVIĆ“
Udruge žena Petrijanec
Autor scenskog prikaza: Katica Erdec
Gl.obrada Josip Ružić
Voditelj plesa: Marina Njerš
Glazbeni voditelj: Josip Ružić

Dječje igre i pjesme iz Podravine

Za vrijeme igre biranja djeca su na jedvite jad pjevala zbog previsoke intonacije. Naredni plesovi su izvedeni korektno. U plesu „Ja sam crni ja“ izostao je poljubac, temelj i smisao tog plesa. Plesove ne smijemo mijenjati i izostavljati njihove bitne sastavnice. Treba zadržati u cjelovitom izdanju. Ako oni kao takvi nisu primjereni djeci onda ih izostavimo, a nemojmo ih mijenjati.Nošnje na djeci su jako lijepo izgledale. Voditeljici je uspjelo ono što meni nije nikad pošlo za rukom, a žarko sam želio – djevojački tamburaški sastav.

6.KUD „TOMISLAV“
Sv.Ivan Žabno
Voditelj: Mirjana Benko
Glazbeni voditelj: Višnja Radić

„Ja sam junak od Boga“
(zavičajne dječje igre)
Ovaj scenski prikaz sastojao se isključivo od dječjih igara, koje su djeca izvodila s manje vili više uspjeha. Voditeljica je trebala vidjeti da ovaj plesni sastav djece još uvijek ne može izvesti poskočni korak u ritmu. Istini za volju to je težak plesni element za djecu. Sva djeca u igri poskakuju ali kad to trebaju izvesti uz određenu glazbenu pratnju, e tada nastupaju problemi. Dječja igra sastavljena je od šetanih, poskočnih, pocupnih, trčećih koraka. Treba procijeniti što mogu izvesti uz glazbenu pratnju ili pjevanje. Djeca za vrijeme Biračeg kola nisu uspjela postaviti liniju. To treba uvježbati. Igre „Igra kolo“ i „Stjepan bane“ trebale su kraće trajati. Sam kraj izvedbe je dobro zamišljen.Svirka curica na tikvicama je obogatila zvuk glazbene pratnje.

7. KUD „MOLVE“ – mlađi dječji ansambl
Plesni i glazbeni voditelj: Katica Ištvan
Glazbena obrada: Matej Ištvan

Dječje igre i pjesme iz Međimurja

Voditeljica je vrlo pošteno naglasila da je napravila koreografiju po mojem koreografskom predlošku. To treba pohvaliti, a možda je i to pouka drugima koji znaju onako malkice uzeti od drugog autora i strpati pod svoje ime. Pošteno od voditeljice.No prostorno je voditeljica samostalno postavljalo izvođače i to je u velikoj mjeri uspješno i učinjeno.Najbolji ugođaj je postignut za vrijem izvedbe „Vrapček se je ženil“. Dječja igra „Mali bratec Ivo“ je u prvom djelu dobro egzistirala na sceni ali kasnije je voditeljica izmislila određene pokrete na glazbu i taj dio nije bio uvjerljiv. Dječju igru možemo nadograditi /estetitzirat) ali ne i mijenjati, jer to onda prestaje biti vjerodostojno. Mali „drotič“ se trudio ali su i njega svjetla pozornice pretjerano uznemirila tako da je pjevao bez postojanog ritma. Čak ga je i iskusna cimbalašica teško pratila. Kraj izvedbe je dobro zamišljen. Za svaku je pohvalu korištenje cimbala.

8. KUD „RUDAR“, Glogovac
Autor scenskog prikaza: Zrinka Roksandić
Glazbena obrada: Dražen Štefan
Glazbeni voditelj: Iva Cvrtila

„Čvorak, čvorak“
Igre, pjesme i plesovi Podravine

I ovo je jedna od uspješnih dječjih prikaza i izvedaba. Sva segmenti dječjeg folklora su bili zastupljeni. Igra, pjesma, brojalica, dječji tradicijski instrumenti, zanimljivi orkestariji, primjereni plesovi dječjem uzrastu. Sve je to izvedeno tečno spontano i sigurno.Uspješna izmjena plesova i vrlo interesantan završetak dali su scenskom prikazu dodatnu vrijednost. Djeca točno i lijepo pjevaju . Krasno. Napomena: dječjim igrama sportskog karaktera (igra s loptom) nije mjesto na sceni.

9. KUD „KRIŽEVCI“
Križevci
Autor programa i voditelj plesa: Mirjana Benko
Gl. obrada i voditelj: Ivan Fletko

Dječje igre i pjesme iz Posavine

Izabrane dječje igre s pjevanjem i njihova scenska postava je bila pretežak zadatak za ovaj plesni potencijal djece. Dakle, trebalo se više osloniti na spontanost, a manje na ples-pokret. Odnosno djeca su se trebala igrati, a tada nije bitno s kojom nogom kreću i nisu neophodni tamburaši koji su podosta utjecali na dječju nesigurnost ili je možda bilo obrnuto. U takvim prilikama kada nismo sigurnu u izvedbene mogućnosti djece izvedbe stavljamo u kontekst „dječje priče“ gdje je najbitnija spontanost i uživljenost na sceni, a ostali elementi su sporedni. Dinamička postava igra je dobro zamišljena ali je djeca nisu uspjela primijeniti na sceni.

10. KUD „STJEPAN“
Veliki Raven
Josip Špirak

Dječje igre na otvorenom i dolazak Đurđara

Vrlo je pohvalna namjera autora da na sceni prikaže običaje u kojima su sudjelovala djeca. To je jedan od dobrih načina kako se djecu može i educirati o tradicijskoj kulturi. „Koš“ Jure je bio lijepo rekonstruiran. Inače običaji u kojima se sudjelovala djeca sadrže pregršt detalja za stvaranje sadržajnih autorskih djela. Ovom prilikom autor nas je s nekoliko primjerenih dječjih igara pokušao uvesti u običaj ali izvedba zadane teme dolazak Zelenog Jure nije bila zanimljivo postavljena. „Juro“ je bio manje-više u centru kola, a oko njega djeca skakuću (neuvježbano) i to je sve pre dugo trajalo. Trebalo je napraviti poneku scenski intervenciju kako bi se gledateljsko oko zainteresiralo.

11. KUD „ APATOVEC“

Zavičajne dječje igre i pjesme

Ovo je lijepi primjer kako se primjerenom građom može ostvariti zanimljiv i sceničan dječji prikaz i izvedba. Nekoliko dječjih igara s pjevanje i dva plesa i to je to. Moram naglasiti da me ugodno iznenadila izvedba plesa „Tropača“ gdje djeca koračaju i istovremeno pljeskaju rukama. Voditelj je očigledno shvatio bit dječjeg folklora, ali treba spoznati da sportskim igrama nije mjesto na sceni.

12. KUD MOLVE
Starija dječja folklorna skupina
Autor scenskog prikaza i voditelj glazbe i plesa:Nada Kokša
Gl. obrada: Matej Ištvan

Plesovi iz Molva

Uravnotežen i dobro dinamički vođen scenski prikaz. Djeca krasno pjevaju i plesno su vrlo ujednačena i uvježbana. Tijekom izvedbe dobro su održavala prostorne rasporede i distance. Očigledno je da voditeljica ima jasne i visoke kriterije glede plesno – vokalnog izražavanja djece. Imitacije poglavito u dječjem uzrastu ne bi se trebale izvoditi u određenom ritmu jer tada postaju vježbe. To je suprotno suštini imitacija koje su slučajne, individualne i spontane. Također postava parova u plesu „grizlica“ na okomite linije nije dobro rješenje gledajući iz scenske perspektive. Trebalo je ostati na kružnici. Izvedba plesa „Beljevina“ je prenaglašena bez obzira što je razumljivo da se na kraju sve malo ubrza i želi staviti „točka na i“.

13. KUD „IVAN VITEZ TRNSKI“
Autor scenskog prikaza i voditelj plesa: Đurđica Juratović
Glazbena obrada i glazbeni voditelj:Tomislav Markovica

„Đurđevo“

Vrlo zanimljiv početak. Ulazi violinistica i svira, zatim Juro i svirač na svirali. Time je ostvaren dobar arhaični ugođaj i uvod.Nakon toga slijedi pjesma i ples „Jure“, a potom se svi zajedno igraju „Kaj na leski zeleni“.To je bilo sasvim dosta da se na smislen način pokaže uloga Jure. Ostali plesovi su izvedeni i otpjevani izvrsno. Sviđa mi se uvrštenje „prde“ u tamburaški sastav.Moram istaknuti izuzetno scensko koračanje izvođača. Tako nešto nisam dugo vidio. Način držanje gornjeg dijela tijela, odmjerenost koraka, prijenos ravnoteže – sjajno. Držanje odaje karakter izvođača i duša je svakog plesa. Obično hodanje postaje plesno hodanje kad se izvodi uz glazbu ili u određenom ritmičkoj strukturi i zahtjeva određenu estetičnost i izražajnost.

14. KUD „PETAR PRERADOVIĆ“
Đurđevac
Autor programa: Kristina Benko
Gl. obrada: Kristina i Ivan Benko
Voditelj plesa:Kristina Benko, Vesna Lisjak, Marijana Maričić
Glazbeni voditelj: Kristina Benko

„Mi imamo dvore“
(igre, brojalice, pjesme i plesovi đurđevečke Podravine)

Ovaj scenski prikaz i izvedba također spadaju uspješnice ove Smotre. Lijepo pjevanje, ujednačeno izvođenje. Korištenje tradicijskih svirala pojačalo je intenzitet završetka točke. Možda je ipak izbor plesova Rašpa i Drmeš bio neprimjeren s psihofizičkog aspekta. Djeca su to ujednačeno izvodila ali je zato i ponestalo dječjeg odnosno scenskog ugođaja.To se obično događa kad djeca razmišljaju kad izvode plesove, a ne bi trebali razmišljati, već uživati.

15. KUD „TOMISLAV“
Sv.Ivan Žabno
Voditelj: Mirjana Benko
Glazbeni voditelj: Višnja Radić

„Skupljajte se djevojčice“
Splet Ivanjski pjesama i plesova

Dobro zamišljen prikaz Ivanjskih običaja gdje je sve bilo kako treba odnosno kako je u davna vremena i bilo. Ivančice prekrasno uređene, svirka na dvojnicama još je dodala dozu vjerodostojnosti. No, sve je od početka do kraja bilo „ravno“. Scenski prikaz mora imati svoju dinamiku i mora publiku na neki način emotivno uznemiriti jer to je i cilj scenskog prikazivanja folklora. Naturanost nije dovoljna za scenu, treba joj dodati autorske nadgradnje.
Po mojem osobno sudu istaknuo bi određene skupine koje su me svaka na svoj način ugodno iznenadili i stvorile nešto posebno u pojedinim segmentima izvedbe: KUD“ Ivan Vitez Trnski (plesni hod i izražajnost), KUD Petar Preradović ( krasna boja pjevačkog tona), Starija dječja grupa KUD – a Molve (uvježbanost), Folklorni ansambl OŠ A.N.Gotovinski (uspješna kompozicija glazbe, plesa, igre i pjesma) KUD „Rudar“ Glogovac (scenski prikaz) i KUD Koprivnica (ideja).

Goran Knežević