Krajem devedesetih godina često sam znao kazati kako će jednog dana u gradskim sredinama folklor plesati djeca i „starci“ i ta moja predviđanja nitko nije ozbiljno shvaćao jer dječje skupine su tada bile tek u povojima, a „staraca“ nigdje na vidiku. Folklorni ansambli – skupine (odrasli) tada su bili nosioci folklornog amaterizma, imali su brojno članstvo, kvalitetu i „svijetlu“ budućnost.
Kao prva potvrda predviđanja dogodila se za vrijeme gostovanja s ansamblom Ententin na folklornom festivalu u Nizozemskoj, 2004. Domaćini su nam bili postariji članovi tamošnje folklorne skupine, u našim prilikama to bi bila veteranska folklorna skupina. Tijekom razgovora s gospođom koja nas je tom prilikom udomila, u sobu je ušao njezin sin, lijep kao slika, pozdravili smo se i odmah nas je napustio. Pitao sam gospođu zašto njezin sin ne pleše, a ona je odgovorila kako on radi i nema vremena za takvu aktivnost, kao uostalom i svi mladi iz „kraja“. To bi okolina smatrala vrlo neozbiljnim i neodgovornim ponašanjem. Eto ga, taj famozni kapitalizam gdje god egzistira nema razumijevanja za „naše“folklorne aktivnosti. No to i nije neka novost jer isitni za volju kad smo čuli za neki vrhunski ansambl po našim mjerilima iz zapadne Evrope, izuzev plesnih profesionalnih trupa. Tamo se ozbiljno uči, studira i dela te se nema vremena za jukanje.
Danas, sudeći po broju sudionika prema dobi na 40. smotri zagrebačkih folklornih amatera moja predviđanja su se pokazala točnima. Najviše je sudjelovalo djece 876, dok su veteranske skupine u naglom porasti i imamo 243 veteranskih plesača/ica. Ukupno 1119 djece i veterana, te 869 odraslih plesača/ica. Iz podataka je vidljivo da broj nekad najbrojnije populacije izvođača polako ali sigurno opada i da će se taj trend neminovno nastaviti i u narednim godinama. No, ipak valjalo bi iznijeti neka razmišljanja u svezi toga i pokušati zaustaviti ili usporiti tu negativnu pojavu jer svaki član je bitan za našu folklornu zajednicu i očuvanje tradicijske kulture. Sad je između ostalog možda nasušno postala potreba za redefiniranje folklornog amaterizma, od procesa održavanja proba, metodike rada, nastupa, gostovanja, stvaralaštva, ocjenjivanja i sl.
Činjenica je, kako se danas djeci i mladima pružaju brojni sadržaji ali i da roditelji pomno razmišljaju i biraju aktivnosti koje će djeci u budućnosti donijeti osobni prosperitet, novac, brzo i lakše zaposlenje i sl. Primjerice strani jezici, sport (nogomet), glazba (glazbena škola) i sl. prepoznatljive su aktivnosti koje u bližoj i daljoj budućnosti djeci zasigurno mogu omogućiti „perspektivu“. Postavlja se pitanje gdje je tu folklor odnosno jesmo li i mi artikulirali određene prihvatljive i atraktivne slogane kojima bi mogli ići u javnost i uvjeriti roditelje, djecu, mlade da će im folklorna aktivnost biti od značajne koristi u daljnjem životu jer očito je da dosadašnji argumenti (ples, pjesma, putovanja, druženja, očuvanja tradicijske kulture više nisu dovoljni. Medijski je folklorni izričaj pokriven bolje nego ikad do sada. Nema dana, a da na televiziji ne zasja narodna nošnja, ples, glazba. Reklama je tu ali izgleda da način, sadržaj, formati i poruke tih emisija nisu prepoznatljive i poticajne za bavljenje folklorom.
Na osnovnoškolce i srednjoškolce još možemo kako tako računati dok studenata i zaposlenih ima sve manje, a oni su bili nosioci vrsnoće folklornog amaterizma. Očito da se više ne mogu pratiti i izvršavati obaveze koje kvalitetni odrasli ansambli – skupine zahtijevaju. Veterani su manje-više situirani, ambicije ostvarene, djecu su podigli i što u slobodno vrijeme – folklor. Supeeer. Sudeći po iznesenim iskustvima iz Nizozemske, završnica priče će i kod nas pripasti veteranima. No, kako se kod nas pravi kapitalizam ipak se sporije usustavljuje ne trebamo odmah paničariti.
Osobno, smatram da su u tom pogledu vodstva folklornih skupina i voditelji „zaspali“. Većina se pridržava ustaljenih pedagoških, socioloških i umjetničkih obrazaca koji su već postali stereotipni i kontraproduktivni. Vrijeme je za otvoren i kritički razgovor na tu temu iz kojeg bi vjerojatno proizašli zanimljivi i korisni zaključci.
