Program je trajao 46 minuta. Izvele su ga tri dječje skupine raspoređene prema dobi, a u svakoj je bilo oko 15 izvođača. U sviračkom sastavu bilo je 9 glazbenika među kojima i dva svirača na tradicijskim instrumentima. Ukupno 52 izvođača, po mojem brojanju. Gledalište je bilo polovinom ispunjeno. Za ovu priliku tiskan je i program u kojemu su navedeni naslovi koreografija i scenskih sličica te kratki opisi i objašnjenja pojedinih običaja. Najave smo slušali, a naratoricu vidjeli nismo, i to smatram suvišnim jer slušali smo tekstove napisane u programu, a za vrijeme toga pozornica je bila prazna i to je podosta urušavalo tečnost i dinamiku. Nije izvedena praizvedbena koreografija. Predlažem da se ubuduće na vrhu gledališta postavi stol kako bi stručna komisija mogla nesmetano zapisivati utiske s programa. Ovako, na koljenima, bilo je podosta teško.
Hvale vrijedna je namjera autora da programu daju određeni sadržaj i smisao, u ovom slučaju to je bila dječja šetnja hrvatskim narodnim običajima pod naslovom „Od fašnika do buša“. Može se kazati da su obuhvaćeni sve važnije vjerske i svjetovne prigode ali kako je naslovljeno – hrvatskih običaja, nedostajali su prikazi istih iz Istre i Dalmacije. Prigodna oprema i rekviziti su podosta vjerno rekonstruirani. Evidentan je veliki trud voditelja i pratećeg osoblja u ostvarivanju ovog zahtjevnog programa kako u: otkrivanju etnoloških činjenica, izboru primjerenih – prigodnih tvorbi, rekonstrukciji i izradi prigodne opreme i rekvizita te njihovom scenskom osmišljavanju.
U većini običaja, u kojima su sudjelovala djeca, sve se svodilo na ophode selom i izvođenje prigodnog programa (zdravica, govorkalica, pjesmica, igri, pokreta i sl), a domaćini su ih tom prigodom darivali i time ih motivirali na daljnje obnašanje tih običaja. U samoj izvedbi običaja nije bilo fiksiranog plesanja narodnih plesova jer to još uvijek djeca nisu umjela, teško da bi u tome sudjelovali dječaci, a i nedostatak glazbene pratnje to je onemogućavao. Stoga uklapati standardne plesove u običaje u kojima su sudjelovala djeca nije etnokoreološki vjerodostojno. Djeca su improvizirala, skakutala, okretala se i kroz različite pokrete i korake iskazivala svoje razumijevanje običaja ili su ponekad nastojala imitirati odrasle. Svaki običaj ima svoju vjersku, obredni ili mitološku osnovu na kojoj trebamo izgraditi scensku priču i autorski je doraditi. A dio te priče su IGRE, A NE PLESOVI. U nekoliko točaka sam to primijetio pa neću to posebno analizirati.
Djeca su svojom energijom, željom i strašću, koje još uvijek živi u Sesvetskim selima, najviše pridonijela kvaliteti ovog programa. To se ne može odglumiti i u tom pogledu nemam ništa za kazati osim riječi pohvala. Daljnje opservacije viđenog odnose se isključivo na voditelje i koreografe.
„Tu za repu tu za len“
(dječji fašnički običaji, pjesma i plesovi Međimurja)
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše
U točki je izveden pjesma pokladna pjesmica „Tu za repu, tu za len“ koja je prava poslastica za dječju plesnu improvizaciju i veselje. Skakati u zrak – za visoki len, lupati nogama o pod za debelu repu ili namakati za masno zelje to je ono što očekujemo. Umjesto toga gledali su odmjerena šetane korake, (šetana kola). Potom smo vidjeli nekoliko međimurskih plesova koji su izvedeni ujednačeno ali nisam zamijetio međimurske stilske značajke. Neke od tih plesova gledao sam u programu od prošle godine i nije uočen napredak.
Cvjetnica
Običaj kićenja bunara je prekratko trajao. Za pohvalu je trud izrade bunara i zelenih grančica ali zato je trebalo prikaz malo osnažiti još pokojom igrom, pjesmicom, imitacijom ili govorkalicom. Za tim smo gledali prohod tri dječaka predstavljajući običaj raspetniki iz Resnika.
„Birajmo si frajlicu“
(dječje igre, pjesme i plesovi Podravine)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Uvježbano i ujednačeno izvođenje. Točno kretanje po zadanim scenskim pozicijama. Primjerena koreografija i izbor građe.
„Sveti Juraj vu zelenju“
(jurjevski običaji, pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše
Lijepo otpjevana jurjevska pjesma i dobro osmišljen scenski prikaz običaja. Vidjeli smo sve bitno vezano uz taj običaj. Potom se nadovezala koreografija zagorskih plesova. Ujednačena plesna izvedba i koreografski postavljeno u klasičnim pozicijama i dinamici. Postavlja se pitanje zašto nakon jurjevskog običaja izvođači nisu ostavili zelene grančice. Što bi one trebale značiti primjerice u izvođenju drmeša.
Uz prigodnu pjesmu „Križarice boga mole“ vidjeli smo kratki prohod križara/ica iz Slavonije.
„Međimurski dječji svati“
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Kako sam ovu koreografiju već nekoliko puta gledao i prokomentirao mogu sam kazati – Izvrsna i nadahnuta izvedba.
„Lepo moje bratinečko polje“
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše
U uvodno dijelu ladarice su nam otpjevale prigodnu pjesmu i izašle sa scene to je dobra odluka. Zatim smo gledali plesove Bratine i Kupinca i kako sam ovu točku već prokomentirao prošle godine, koja je sad podosta usklađena, ali u izvedbeno dijelu nije na razini od prošle godine. Izvođači su ujednačeni ali nedostajalo je plesne čvrstoće i vidljivih stilskih značajki. Turski marš bi trebali ipak izvesti barem četiri dječaka jer to je vjerodostojna plesna formacija.
„Sveti Niko svijetom šeta“
Najmlađi su nam izveli običaj za Svetog Nikolu i prikaz je napravljen baš po njihovoj mjeri . Na kraju se pojavio i Sveti Nikola prigodno odjeven i podijelio darove. Lijepo i osmišljeno.
„O sveta tri kralja“
Običaj na Sveta Tri kralja također je vjerodostojno prezentiran. Autor tekstova koji se izvodili Melhior, Gašpar i Baltazar je Đuro Deželić
Baranjske buše- baranjski pokladni običaji
Na početku su mlađa djeca izvela dječju igru s pjevanjem „Miš posije proju“ i to je dobro izgledalo kao uvod, zatim su ušle male buše prigodno odjevene i gledali smo ples Jabučice što u ovom kontekstu nije trebalo biti izvedeno. I na kraju strašne buše koje se sve poplašile i „rastjerale“ sa scene. U ovoj točki smo na kraju, kad su se svi okupili, vidjeli i osjetili tu potrebnu pokladarsku, veselu i razigranu atmosferu. Da, kraj samog programa je bio izvrsno osmišljen.
Voditelji i koreografi dječjih plesnih skupina:
Irena Lacić
Morana Podnar
Andrea Kager
Glazbeni voditelji:
Mario Pleše, Vedran Kolarić, Tomislav Habulin
Temeljem duljine trajanja i kvalitete izvedbe programa, ansambl može i nadalje zadržati status dječji folklorni ansambl.