Dom kulture Jastrebarsko, 1.4.2016. u 18 sati
Eto mene, nakon nekoliko godina opet u svojstvu selektora na Smotri u Jastrebarskom. Sa znatiželjom sam došao, jer me interesiralo što se dogodilo u proteklom periodu glede rada i stvaranja s dječjim folklornim skupinama. Vidljive su nakane voditelja u pridržavanju ispravnih metoda i principa – primjernost u izboru folklorne građe i dati djeci dječje, ali još uvijek postoje „lutnje“ u svezi toga. Vidjeli smo više narodnih plesova nego li dječjih igara ali kako su djeca manje više izvodila plesove iz vlastitog kraja to je nekako s očuvanja zavičajne kulture opravdano ali primjerice izvedbe drmeša nisu donijela potrebnu atmosferu i energiju. To se isto odnosi i na izvođenje plesa Dučec koji nisam godinama vidio na „ostalim“ dječjim smotrama koje pratim. Ukratko, uvježbavamo narodne plesove koje djeca mogu s estetskog i psihofizičkog aspekta razigrano i vjerodostojno izvesti. Narodni ples je umjetnička tvorba, a ne sportska vježba. Ujednačenost u plesu nije dovoljno postignuće već pri tom trebamo donijeti dah, stil i atmosferu kraja. To ćemo svakako puno lakše postići izvođenjem dječjeg folklora nego li narodnih plesova. Isto tako moram navesti da uspješnost izvedbe određuju više segmenta koji trebaju biti ravnopravno prikazani: izvedba, koreografija, narodna nošnja i glazba te primjerenost kad se radi o dječjim skupinama. Što se tiče kostimografije odnosno urednosti djece tu nemam zamjerki. Vide se nastojanja da djevojčice imaju uredne frizure i da se nošnje razlikuju prema dobi djece, a ostalo prema financijskim mogućnostima ili sadržaju bakinih škrinja. Ako je bilo odstupanja u tom pogledu to ću i navesti. Glazbenu pratnju ubuduće treba ipak nešto više ojačati. Mladi glazbenici su manje-više korektno pratili djecu, samo pratili. Nedostajalo je zvučne snage i kompaktnosti. No bilo je i tu iznimaka što pozitivnih i nešto manje pozitivnih. Svakako predlažem voditeljima folklornih skupina edukaciju, jer mi se čini da svijest o neophodnosti primjene navedenih načela još uvijek nije u cijelosti sazrjela.
1. KUD „MAGDALENA“ DONJA KUPČINA
Naziv koreografije, regija/mikrolokalitet: Širi mi se moje kolo malo
Autor koreografije: Dražen Makarun
Folklorni voditelj: Dražen Makarun
Glazbeni aranžman/obrada: Matija Prigorac
Glazbeni voditelj: Matija Prigorac
Voditelj je izabrao primjernu građu za dvije dobne skupine djece. Stariji su izvodili „zahtjevnije“ plesne obrasce dok su se mlađa djeca u tim prilikama igrala plesa. Izveli su nam slijedeće plesove, Bicikl ( inačica Čardaša), Seljančica, Tri koraka i Repa. Plesno – vokalna izvedba bila je točna i ujednačena sa sigurnim kretanjem po sceni. Koreografija solidno koncipirana u skladu s izvornom potkom. Frizure i nošnje – uredne i raspoređene prema dobnim uzrastima.
2. KUD DESINEC
Naziv koreografije, regija/mikrolokalitet: Doletel je mali vrabec (Igre i plesovi desinečkog kraja)
Autor koreografije: Jelena Režek
Folklorni voditelj: Jelena Režek
Glazbeni aranžman/obrada: Ivan Hlebić
Glazbeni voditelj: Ivan Hlebić
Kostimograf: Dragica Kambić
U uvodnom dijelu gledali smo govrkalicu Racice na pašu i vidjelo se da djeca to uživljeno izvode. Zatim je uslijedila dječja igra s pjevanjem Doletjel je mali vrabec također vrlo korektno izvedena i otpjevana. U slijedećem plesnom broju, Plela jesam tri venca zelena, slušali smo nesigurno dvoglasno pjevanje koje se na završnom tonu nije uskladilo. Ples Šebešičku izvele su dvije starije „trojke“ i petero mlađe djece što nije bilo baš najbolje scenski postavljeno. Trebalo je istaknuti dvije trojke koje su to solidno izvodile, a mlađe postaviti sa stane ili u pozadinu. Ovako smo gledali jedno kaotično izvođenje koja nije prihvatljiva gledateljskom oku.
U Drmešu mala su djeca odvojena od starije djece i hodala su u zadanom tempu ali opet na prednjem djelu scene. Ako se želi prikazati ples Drmeš onda se treba staviti „drmešare „ bliže gledateljima i time ćemo to i naglasiti. Drmeš su starija djeca izvela ujednačeno ali nema tu snage i atmosfere.
3. KUD „ SELJAČKA SLOGA“ KUPINEC
Naziv koreografije, regija/mikrolokalitet: Berem berem grožđe (Jaskansko polje – Kupinec)
Autor koreografije: Slađana Gradski
Folklorni voditelj: Slađana Gradski
Glazbeni aranžman/obrada: Ivan Hlebić
Glazbeni voditelj: Ivan Hlebić
Gledali smo jedan izvrsno osmišljen scenski prikaz i plesno vokalnu izvedbu djece. Čak je i drmeš u njihovoj izvedbi imao određenu sočnost i strast. Kostimi originalni, frizure lijepo priređene. Predivna slika. Ali nešto se, blago rečeno, dogodilo s pratećom glazbom, što je značajno utjecalo na kvalitete cijelu izvedbu. Šteta.
4. KUD SV. JANA
Naziv koreografije, regija/ mikrolokalitet: Posavski plesovi
Autor koreografije: Marina Plećko
Folklorni voditelj: Marina Plećko
Glazbeni aranžman/obrada: Mario Belan
Glazbeni voditelj: Mario Belan
Kostimograf: Marina Plećko
Uvodna pjesma je „I ja jesam posavačko dete“ otpjevana je točno ali jednoglasno. Postoje pjesme koje jedino u dvoglasnoj izvedbi zvuče
vjerodostojno jedna od tih je i navedena. Šetano kolo izvedene je skladno i ujednačeno. Ples Repa u prvom dijelu uvježbano dok bi trokoračni korak trebalo bolje stilski dotjerati. Ples dučec su izvelo dva plesan para, ujednačeno su skakali i ništa više. To je bila samo uspješna plesna vježba. Izvedba plesa Paraglais je bila pomalo nedorečena u pokretima i stilu. Na kraju je izvedena melodija starinskog drmeš iz Posavskih Brega ali nismo vidjeli plesne figure tog poznatog drmeša već samo šetani korak. Nije uputno ispuštati ili pojednostavljivati plesne figure. Tamburaški sastav je dobro zvučao.
5. KUD „KLINČA SELA“
Naziv koreografije, regija/mikrolokalitet: Vrapček se je ženil (Dječje pjesme i plesovi Međimurja)
Autor koreografije: Vlasta Prenner
Folklorni voditelj: Vlasta Prenner
Glazbeni aranžman/obrada: Natko Gaberc
Glazbeni voditelj: Natko Gaberc
Ovu izvedbu su na prezentirale mlađa i starija dječja skupina. Mlađa je izvela dječji folklor, a starija primjerne narodne plesove. To je bio ispravan odabir. Uvodna igru djeca su izvela prema zapisu pri čemu su koristila dječje instrumente što je svakako ojačalo glazbenu sliku. Mali bratec Ivo, po dječji, opušteno i veselo. Zatim smo čuli sjajnu izvedbu međimurske pjesme „Ljubav se ne trži“. Boja glasa, intonacija, dijalekt, sve je izvrsno pogođeno. Djevojčici svakako treba omogućiti daljnje solističko vokalno obrazovanje i napredovanje. Ovu pjesmu je djevojčica u cijelosti trebala izvesti jer pridruživanjem ostalih djevojčica pjesma je izgubila pjevnu i zvučnu čistoću. Dječja igra Vrapček se je ženil izvedena je ujednačenim korakom i zmijolikim kretanjem po sceni. Plesovi Raca plava i Klinček stoji pod oblokom izvedene su točno i ujednačeno. Glazbena pratnja korektna. Starije djecu koja su izvodile plesove trebalo je obuči u međimurske narodne nošnje, a ne samo u bjelinu. Kad se već toliko potrudilo da se izvede jedna ovako kvalitetan nastup čudi me da se nije moglo potruditi dobaviti crne pregače i kašmirske marame te djecu ispravno odjenuti. Šteta.
6. KUD „BRATINEČKO SRCE“ BRATINA
Naziv koreografije, regija/mikrolokalitet: Na sajmeni dan (Dječje igre, pjesme i plesovi Bratine)
Autor koreografije: Snježana Skenderović
Folklorni voditelj: Mateja Turk i Nikolina Skenderović
Glazbeni aranžman/obrada: Mario Kambić
Glazbeni voditelj: Mario Kambić
Kostimograf: Snježana Skenderović
U prvom dijelu vidjeli smo dječjeg folklora govorkalice, imitacije i igru biranja (Lončići, Vruća po riti, Draga micica). Vidi se djeca najbolje snalaze u vlastitoj tradiciji tada ne trebaju glumiti već biti svoji, a to je najlakše i najuvjerljivije. Zatim su djeca vrlo uigrano izvela narodne plesove Grlica , Oj curice ruku daj i Rašpa, i točno otpjevala prateće arije. Čuli smo u jednom djelu i svirku na dječjim tradicijskim instrumentima. Prateća glazba je bila siguran oslonac djeci. Vrlo zanimljivo scenski osmišljeno pri čemu su se djeca vrlo točno kretala po prostornim formacijama.
Najuspješnije skupine uzevši u obzir sve segmente folklorno scenske prakse su:
1. „Bratinečko srce“ – Bratina
2. KUD Magdalena, Donja Kupčina