Goran Knežević
Selektor prema kriterijima
Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja
Stručni izvještaj o folklornim izvedbama na Smotri dječjeg folklora u Velikoj Gorici, održanoj 22. ožujka 2015. Godine, u dvorani pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, s početkom u 17,00 sati
Na početku mogu konstatirati kako Smotra dječjeg folklora u Velikoj Gorici još uvijek predstavlja vrelo ushita, nadahnuća i razdraganosti. Djeca – izvođači, njihovi voditelji, i vrlo raspoložena – zahvalna publika, stvorili su jednu posebnu atmosferu u kojoj smo se osjećali vrlo ponosno, a na momente i emotivno uzneseno. Osjetili smo vlastito djetinjstvo, podsjetili se svojih prvih plesnih koraka ili odsviranih nota, nastupa i putovanja. Da, čudesan je taj svijet dječjeg folklora – podsjeća, inspirira, evocira i usrećuje. Naravno, u slučaju kad tradiciji prilazimo s dignitetom; poštujemo pedagoške standarde – dati djeci dječje i sačuvati dječje u dječjemu; koristimo estetske i koreografske postulate. Napominjem da je moj stručni osvrti namijenjen isključivo voditeljima i koreografima, a nikako ne djeci, jer ih djeca vjerno, s velikim žarom i povjerenjem slijede i na najbolji način nastoje realizirati njihove ideje i zamisli. Njihova postignuća isključivo ovise o voditeljima koji u takvoj idiličnoj atmosferi za stvaratelje snose i odgovornost.
Na smotri smo vidjeli podosta lijepih i vrijednih autorskih i izvođačkih ostvarenja. Pamtiti ću: scensku obradu dječje igre s pjevanjem – Vojvoda (KUD „Velika Mlaka“), glazba – gajde samica i tambure – OSS Buševec, zvuk tambura i dječjih tradicijskih instrumenata – KUD „Nova Zora“, „telefonski“ razgovor – KUD Mičevec, izvedba drmeša – FA Šiljakovina, tri dječje skupine OSS Buševec koji su u aspektima –izvedbe, nošnji, tamburaške glazbe, vokalnog izričaja, brojnosti skupina, postigli vrlo visoku rekao bih reprezentativnu razinu.
Tamburaški sastavi su pošteno odradili svoj posao ili svirku (kako koji). Pažljivo su tamburali i pratili djecu. Nismo čuli pogrešne glazbene teme, nesuglasje s djecom i ispadanje iz zadanih tempa. Valja naglasiti siguran i lijepi dječji pjev. Bilo je i nekoliko uspješnih dvoglasja. Vidna su bila nastojanja svih voditelja da što bolje obuku djecu u skladu s krajevnim tradicijama ali tu vrijedi pravilo „koliko para toliko muzike“, a svima nam je znana situacija u amaterizmu. U svakom slučaju postigla se potrebna scenska urednost, frizure su bile dobro priređene, a djeca su ponosno nosila ruho. U stručnim osvrtima to neću posebno napominjati jedino ako se dogodio baš razvidan slučaj odstupanja od ustaljenih principa.
Ono što bih istaknuo kao jednu meni nejasnu pojavu u podosta izvedbi jest nepotrebno uvrštavanje određenih narodnih plesova i detalja u folklorne koreografije čime se umanjila vrijednost svega dobrog što smo vidjeli. Gledali smo izvedbe koje su trajale duže od 6 minuta i to bi svakako trebalo ubuduće izbjegavati jer nije baš preporučljivo dovesti djecu i dječji prikaz u dosadu. Optimalna duljina trajanja folklornog prikaza za djecu je do 6 minuta, naravno mogu se dogoditi kvalitetne i scenski zanimljive izvedbe duljeg trajanja ali to su rijetki slučajevi.
Nakon nekoliko godina sudjelovanja u svojstvu „stručnjaka“ na smotri dječjeg folklora u Velikoj Gorici mogu kazati da je napravljen znatan napredak u: pravilno – primjerenom izboru folklorne građe prema određenim dobnim skupinama djece, dječjem pjevu i kostimografiji. U buduće treba posvetiti više pozornosti koreografskom stvaralaštvu i etnokoreološkoj točnosti dječjih igara i plesova. Poglavito ako se radi o zavičajnoj baštini.
Napomena: kako su organizatori ubrzo nakon održane Smotre postavili na youtube video zapis iste, provjerio sam samo da li je u izvedbi OSS Buševec u Igri Ćore, bio „ćoro“ na pozornici. I stvarno je bio. Cijeli izvještaj sam napisao temeljem viđenju i doživljaju sa same Smotre.
1. OGRANAK „SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC“, Buševec – djeca 6-8 godina
„IDE CUG“, igre, pjesme i plesovi Međimurja
– autorica koreografije i voditeljica ansambla: Maja Kovačević
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Zoran Jakunić
– voditelj pjevanja: Bojan Pogrmilović
– kostimografkinja: Mirjana Bedek
Bez uvrštenih narodnih plesova to bi bio jedan sasvim lijepi prikaz dječjeg folklora. Dječje igre s pjevanjem Kikiriki, Ide cug, Mali bartec Ivo, Sejala je baba lena izvedene su uigrano i nadahnuto. Konačno sam na sceni vidio i igri s pjevanjem Kirirki koja sam objavio u svojoj knjizi ali nikako da ugleda svjetla pozornice do ove smotre. Ugodan dječji pjeva, glasan ali ne agresivan, svirka tamburaša sigurna, nošnje lijepo izabrane i nošene. U plesu Raca plava vidjeli smo samo segmente tog plesa i to na prostornim formacijama koje nisu uskladive s izvornim predlošcima. Ples Pikuša djeca nisu izvodila usklađeno glede pljeskanja s rukama, a izostala je i točna cjelovita figura tog plesa. Nije bilo potrebe za uvrštavanjem narodnih plesova. Dječji folklor i to je to.
2. KUD „STARI GRAD“, Lukavec
„MEĐIMURJE KAK SI LEPO ZELENO“, pjesme i plesovi Međimurja
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i pjevanja: Blaženka Smolković
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Mladen Trčak
– kostimografkinja: Goranka Ignjatović
Djeca su nam u nam lijepo i sigurno otpjevala dvije međimurske pjesme. Dobro je i prostorno to zamišljeno ali iza solistice koja je izvodila drugu pjesmu djeca u pozadini su trebala se bolje postaviti – pokriti prostor. Plesovi Čardaš i Idete nam japa dimo izvedeni su ujednačeno s time da su dječaci ipak trebali to malo sigurnije i točnije izvoditi. Prvi dio točke – pjevni – je za pohvaliti i naredni dio točke je trebalo nastaviti u tom „trpećem“ tonu, pjevano kolo ili nešto slično. Jedna od pet djevojka nije imala poravnatu pregaču sa suknjom.
3. KUD „GRADIĆI“, Gradići – djeca 3 do 8 godina
„MALI BRATEC IVO“, dječje brojalice, igre i plesovi iz Međimurja
– autorica koreografije, voditeljica ansambla, pjevanja i kostimografkinja: Petra Barišić
– autor glazbene obrade: Goran Knežević
– voditelj glazbenog sastava: Domagoj Tafra
Početna scena je bila prekrasna. Dvadesetoro malo djece lijepo obučenih u međimurske nošnje izašlo je na scenu i započelo igri Pi, pi, pi. Zatim je uslijedila igra Šečem, šečem drotičko, a uloga „drotiča“ dodijeljena je djevojčici. Nema ništa protiv te odluke, ali ipak je trebalo djevojčicu „opskrbiti“ prigodnim špengljarskim rekvizitima kako bi to izgledalo vjerodostojno. Njezino učestalo šetanje po pozornici, po istoj kružnoj putanji trebalo je mijenjati jer ovako je otišlo u dosadu. Isto tako izostavljena je neophodna vokalna raspodjela prema sadržaju teksta, nešto pjeva drotić – ka, a nešto ostala djeca. Ta verbalna komunikacija je vrlo bitna i daje smisao cijeloj igri. Zatim je uslijedila igra Mali bratec Ivo i to je izvedeno onako kako treba – poletno i razigrano. Opet Pikuša. Mala djeca su srećom to prohodala dok su stariji nisu bili uigrani (pljeskanje rukama) na razini kakvoj bi to trebalo biti.
4. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka – djeca do 8 godina
„SAD ĆU PJEVAT“, igre, pjesme i plesovi iz Slavonije
– autorica koreografije i voditeljica ansambla: Ana Marija Pustišek
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Nikola Biondić
Prikazane igre Ringe, ringe raja, brojalice, Tko to kume tapa, Medo bere jagode izveden su razigrano i raspoloženo. Imitacije su u igri Medo bere jagode bile vrlo uživljene i kvalitetne. Moram naglasiti i ljepotu početnog polukruga koji su djeca postavila kao da smo i „šestarom nacrtali liniju polukruga“. Za tu dob to je veliki uspjeh. U dječjem pjevanom kolu Sad ću pjevat ,izveden je ujednačeni šetani korak i točno kretanje po kružnoj i zmijolikoj putanji. Primjerno i dojmljivo.
5. KUD „ČIČE“, Novo Čiče – djeca 4 do 7 godina
„LEPO NAŠE TUROPOLJE“, dječje igre i brojalice
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i pjevanja: Snježana Pastuović
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Tomislav Mlinarić
I u ovoj točki vidjeli smo različite segmente dječjeg folklora i to prezentirane također na uživljen način, jer dati djeci dječje sigurna je metoda za uspjeh. Nakon dječjih igara Pala sam u zdenec, Šiš, miš, Sjedi ježo, Enci benci, Stjepane bane uslijedilo je šetano kolo Lijepo naše Turopolje. I po meni to su trebala izvesti starija jer kako se radi o narodnom plesu podrazumijeva se uvježbanost u koraku da bi se mogao izvesti. „Svako svojom nogom“ u dječjoj igri je prirodno no u plesu se treba postići „svi istom nogom“.
6. FA „ŠILJAKOVINA“, Šiljakovina – djeca 5 do 10 godina
„ŠILO BODILO“, prikaz dječjih igara i plesova iz Istre
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i kostimografkinja: Ljiljana Rak
– autori glazbene obrade: Ksenija i Dražen Lučan
– voditelj glazbenog sastava: Dražen Lučan
– voditeljica pjevanja: Ksenija Lučan
Ovu točku ću pamtiti po prekrasnoj kostimografiji. Istarske nošnje su bile skrojene točno za taj uzrast – po mjeri svakog djeteta – što je posebno vrijedno obzirom da se radi o ruhu koje se ne može baš tako lako posuditi. Isto tako aranžman istarske glazbe za tambure je znalački napravljen u sladu s istarskom ljestvicom. Uvodna pjesma je manje više točno otpjevana ali po mom mišljenju treba je skratiti. Igra „Šilo bodilo“ – govrkalica – dobro je prezentirana i shvatili smo njezin sadržaj. Za vrijeme pjevanja pjesme „Opaj opaj opsasa“ djeca su u pozadini na polukrugu izvodila samo jedan od mnogih obrazaca iz plesa Balun. Trebalo je ipak nekoliko parova uvježbati osnovne figure – elemente Baluna, (npr. prebirat, šetat, vrtet, valcat) a ostali u pozadini prate s određenim korakom. Tako bismo vidjeli cjelovit i vjerodostojan prikaz. Ples Šete paši je izveden u skladu s izvornim predloškom ali djeca su ipak to izvodila podosta kruto i ukočeno ali s vremenom će zasigurno postići potrebiti stil i eleganciju. Ova točka obećava samo je treba malo bolje osmisliti i dotjerati.
7. KUD „STARI GRAD“, Lukavec djeca do 8 godina
„RINGE, RINGE RAJA“, dječje igre iz Slavonije
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i pjevanja: Mirjana Jakunić
– autori glazbene obrade: Mirjana Jakunić i Željko Grozaj
– voditelj glazbenog sastava: Željko Grozaj
– kostimografkinja: Goranka Ignjatović
Vidjeli smo dječje igre Igra kolo, Ringe, ringe raja, Lončića, Umro Čovjek. Djeca su lijepo to izvodila ali nekako mi se pričinjalo da tu nedostaje onog dječjeg poleta i razigranosti. No, kad su se nažalost, tek na zadnjoj igri uključili tamburaši, shvatio sam zašto je tome bilo tako. Trebalo je svakako prije uključiti tamburaše jer bi cijela izvedba djelovala veselije i dinamičnije. Pojava tamburaša tek na završnoj igri Mi smo djeca vesela pridala je potrebnu dinamiku i scenski utisak. Djeca su točku završila s veselim usklikom „Mi smo djeca vesela“ a potom su sporim korakom odšetala s pozornice. To nije bilo u skladu s prethodnim – usklikom na kraju. Djeca su trebala veselo protrčati po pozornici i izaći jer tada bi bila potpuno vjerodostojna s završnim usklikom. Međimurski rupci na bjelini nisu odavali utisak da se radi o slavonskim nošnjama, nije ih trebalo koristiti. Primjereno.
8. OGRANAK „SELJAČKE SLOGE“, Buševec – djeca od 9 do 12 godina
„AJDE ANO POLAGANO, Slavonija, igre, pjesme i plesovi Brodskog Posavlja
– autorica koreografije i voditeljica ansambla: Maja Kovačević
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Zoran Jakunić
– voditelj pjevanja: Bojan Pogrmilović
– kostimografkinja: Mirjana Bedek
Djeca srednjeg uzrasta, izvela su nam dječje igre s pjevanjem i malo primjernih narodnih plesova što i odgovora mogućnostima ove dobne skupine. Moram kazati da je vrlo rijedak slučaj postojanja autonomne srednje dječje skupine, obično nailazimo na mlađu i stariju ili kombinirane dječje skupine. U prvom djelu točke gledali smo scenski obrađene dječje igre Ćoro, Strina rodo, Skočmo skočmo – igra konja. I to je sve sa scenskog gledišta bila korektno postavljena. Možda, kažem možda su se ipak malo prebrzo izmjenjivale igre odnosno događale u isto vjerujem pa čak i ja nisam opazio neke detalje koje sam kasnije pogledao na video zapisu i ustvrdio da su se stvarno dogodili. U svakom slučaju ideja da se prikaže „dječje dvorište“ na istinit način je za svaku pohvalu jer radi se o nepredvidivom dinamičnom, a ponekad i kaotičnom slijedu događaja. Na okruglom stolu sam porazgovarao s voditeljicom o formi prikazane igre Strina rodo i rečeno mi je da je takvu ona vidjela – zapisala u izvođenju jedne izvorne slavonske dječje skupine. Kako smatram da treba poštivati i druge izvore prihvatio sam njezin odgovor.
Narodni plesovi Skoči kolo, Hopa, cupa skoči, primjereni su prosječnim mogućnostima ove djece i ona su to izvela sigurno i ujednačeno. Uvođenje tradicijskih glazbala dvojnice, samice i gajdi dalo je dodatnu – višu vrijednost ovoj vrlo zanimljivoj koreografiji za koju nemam primjedbe glede same izvedbe.
9. KUD „NOVA ZORA“, Donja Lomnica
IGRE, PJESME I PLESOVI TUROPOLJA, Donja Lomnica
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i pjevanja: Blaženka Smolković
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Ivica Đuričić
Ovu točku izvela su na djeca mlađeg i starijeg uzrasta. Voditeljica je prilagodila program njihovoj dobi što je svakako bila ispravna odluka. Mala djeca su nam izvela dvije dječje igre s pjevanjem Sjedi ježo (nismo vidjeli ježa) i Stjepane bane. Zatim su stariji ujednačeno izveli šetano kolo Djevojčica kolo vodi. Čuli smo i točno dvoglasno pjevanje. Potom je uslijedila izvrsna zamisao da mala djeca imitiraju – igraju se drmeša. Šteta što je kratko trajalo. Stariji su izveli svoj drmeš kako treba s time da moram pohvaliti glazbu. Dječji tradicijski instrumenti koje su svirala mlađa djeca i tamburaši proizveli su krasan zvuk. Jedna djevojčica je imala tenisice.
10. KUD „DUČEC“, Mraclin
„IGRE MLADIĆA“, dječji svadbeni običaj u zagrebačkom prigorju
– autor koreografije: Boris Harfman
– autor glazbe, voditelj glazbenog sastava i pjevanja: Željko Kravarščan
– voditelji ansambla: Doriana Crnić Vlahovac i Dejan Pilatuš
– kostimografkinja: Marica Cvetnić
Lijepa kostimografija. Vidjeli smo sve značajne aktere svadbenog obreda – mladence, zastavničara, malog metlaša ( nije bio dovoljno scenski iskorišten) maškare, gazdu, svećenika i ost. Scenska priča je bila dobro zamišljena i većim djelom razigrano izvedena. Kako je temeljena ideja bila imitacija svadbe odraslih u tu se priču po mom mišljenju nije dobro uklopila oproštajna pjesma Zbogom majko – djelovala je previše ozbiljno i istinito, također je to bio slučaj i s plesom polka, plesom, sukačica i drmešom. Ako se igramo (imitirajmo) svatova odraslih onda se igrajmo i plesova odraslih. Tada smo u cijelosti vjerodostojni. Duljinu trajanja prikaza treba skratiti.
11. KUD „GRADIĆI“, Gradići – djeca od 9 do 12 godina
PJESMOM I PLESOM PO SLAVONIJI
– autorica koreografije i voditeljica ansambla: Petra Barišić
– autor glazbene obrade: Goran Knežević
– voditelj glazbenog sastava: Domagoj Tafra
– voditeljica pjevanja: Anastazija Komljenović, prof
– kostimografkinja: Gordana Kovačić
– dvojnice svira: Tvrtko Antolić
Djeca su na prikazala tri slavonska plesa, Ajd na livo, Ćire, i Povraćanac. To je bio primjeren izbor i djeca su ujednačeno to izvela. U plesu Povraćanac čuli smo lijepo i točno pjevanje, djevojčice u svojoj dionici, a dječaci u visokoj. To je zaista dobro zvučalo. Bravo dječaci. Možda je ples Ajd’ na livo trebao ipak biti izveden i na krugu kako bi se vidjelo karakteristično ulaženje i izlaženje plesača. U plesu Ćire izveden je u B temi plesni obrazac koji nisam imao prilike do sada vidjeti ali voditeljica je ustvrdila da je kao takav vidjela u Slavoniji. Vjerujem. U svakom slučaju napravljen je primjeren izbor plesno pjevne građe ovom uzrastu djece. Ujednačeno su izvodila zadane plesove ali na stilskim detaljima treba još poraditi.
12. OGRANAK „SELJAČKE SLOGE“, Buševec, djeca 12 – 15 godina
„IGRAJ KOLO“ , pjesme i plesovi Draganičkog polja
– autor koreografije: Mojmir Golemac
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Zoran Jakunić
– voditeljica ansambla: Maja Kovačević
– voditelj pjevanja: Bojan Pogrmilović
– kostimografkinja: Mirjana Bedek
Ovo je koreografija i plesno glazbena građa primjerena odraslom folklornom ansamblu i kao takva izlazi izvan okvira dječjeg folklornog stvaralaštva. Koreografija je dobro posložena u prostoru, vremenu i sadržaju. Djeca su bila ujednačena u izvođenju plesova, možda se ipak malo pretjerala u drmešima točnije u odskocima od poda. Tako se ne pleše na izvoru. Ovu točki nisam uvrstio među pet najuspješnijih jer smatram da ne spada prostor dječjeg folklornog stvaralaštva.
13. FA „ŠILJAKOVINA“, Šiljakovina, djeca 11 do 14 godina
„DRAGA NAŠA GORICA ZELENA“, pjesme i plesovi Vukomeričkih gorica
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i koreografkinja: Ljiljana Rak
– autori glazbene obrade: Ksenija i Dražen Lučan
– voditeljica pjevanja: Ksenija Lučan
– voditelj glazbenog sastava: Dražen Lučan
I ovdje smo vidjeli prekrasnu uvodnu scenu 24 djevojčice, od toga 12 u ukrašenim žutim nošnjama, a ostale djevojčice u ukrašenim bijelim. I osam dječaka u pozadini. Uvodna pjesma i šetano kolo izvedeno je vrlo ujednačeno i sigurno. Zatim su dječaci izveli dudaš u nešto drugačijem plesnom obrascu od očekivanog. Osobno nisam baš uvjeren da je to vjerodostojna rekonstrukcija tog plesa ali kako se o lokalnim nosiocima tradicije, a u narod ne treba sumnjati i vjerovati ću da se tako u prošlosti izvodio. Ples Staro sito izveden je ujednačeno osim jedne djevojčice koja je baš stajala naprijed. Dok starije djevojčice plešu polku, mlađa djeca se u pozadini u dvije kružnice lagano vrte. Lijepa scenska slika. Ovaj puta drmeš je izveden skladno i ujednačeno. Baš, lijepo.
14. KUD “MIČEVEC”, Mičevec
„IŠLA ŽENA NA GOSTI“ , pjesme i plesovi Zagorja
– autorica koreografije, voditeljica ansambla, pjevanja i koreografkinja: Franciska Štarkelj
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Mislav Bobić
Obzirom da se radi o mladoj autorici ugodno sam iznenađen primjerenim izborom plesne građe (drmeš?) i s koreografskim crtežom. Sve je teklo „kao po špagi“ s dobro ostvarenom scenskom dinamikom (ni previše ni premalo). Prostorne figure u plesu „Išla žena“ skladno su se pretapale, a ples Pod mostec uigrano i raspoloženo. Vrlo solidan koreografski uradak, baš po mjeri starijeg dječjeg uzrasta. I duljina trajanja je za pohvaliti. Poredak figura drmeša treba uskladiti s tradicijskim predlošcima.
15. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka
„VOJVODA“, igre pjesme i plesovi Podravine
– autorica koreografije i voditeljica ansambla: Ana Marija Pustišek
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Nikola Biondić
Ovi ću izvedbu pamtiti po izvedbi dječje igre Vojvoda. Opet se dokazalo da jedna dječja igra s pjevanjem u kojoj se dvije linije pjesmom dogovaraju koga će izabrati može biti sjajan estetika. Ova djeca su to savršeno izvela i meni koji je tu igru zapisao u davne 1988. godine u Pitomači otvorila oči o njezinoj sceničnosti. Osobno je nisam kao takvu prepoznao i koristio u svojim koreografijama. Hvala voditeljici. Pjesma, tamburaška pratnja i cijela izvedba bile su stvarno „vojvodske“.
16. KUD „ČIČE“, Novo Čiče, djeca 7 do 12 godina
„KVOCAJ, KVOCAJ KVOCALICA“, igre, pjesme i plesovi Podravine
– autorica koreografije, voditeljica ansambla i pjevanja: Snježana Pastuović
– autor glazbene obrade i voditelj glazbenog sastava: Tomislav Mlinarić
Djeca su ušla s plesom Ja sam crni ja i prošetala po sceni. Brala sam žito i pšenicu te igra Lukeca sadim izvedena su kako treba. U dječjoj igru s pjevanjem Kvocalica, „naša kvoclica“ vrlo spretno i sigurno je koračala natraške po rukama ostale djece. Potom je nekolicina djece na jedan, dva, tri malko se poskočila a par dječaka se vukao za uši. Čini mi se da sam to već negdje vidio. Izvođenje šetanog koraka u stilu čardaša na kružnicama je bilo ujednačeno. Na kraju su djeca uzviknula naslov koreografije i otišla sa scene. Dobra ideja za kraj. Primjereno.
17. KUD „MIČEVEC“, Mičevec – djeca do 11 godina
„MI SMO DJECA VESELA“, Slavonija
– autorica koreografije, glazbenog sastava, pjevanja i kostimografija: Veronika Kirin
– autor glazbene obrade i voditelj ansambla: Mislav Bobić
Vidjeli smo ispravan pedagoški pristup u radu s djecom. Djeca su izvela dječje igre s pjevanjem Umro Čovjek, Medved bere jagode Ja sam momak siromah i Mi smo djeca vesla. Između dvije igre odvijao se i jedan zanimljiv „telefonski“ razgovor. Djeca su to uživljeno izvodila. Prilikom izvođenja dječje igre Medvjede bere jagode, djecu u pozadini, iza glavnih aktera nije trebalo postavljati u liniji i zadati im fiksirani koraka dva lijevo i dva desno jer svaka nesigurnost u izvođenju se uočava. Trebali su opušteno stajati na krugu i s interesom gledati zanimljive imitacije „mede“. Dječak koji je „jahao“ konjića vrlo zvonko i čisto je otpjevao svoj dio pjesme. Kad su pjesmu prihvatila ostala djeca trebao je ipak malo žustrije potjerati svog konjića. U igri Mi smo djeca vesela osjetila se dobro raspoloženje djece i to je bio lijepi kraj. Samo se dječak u sredini kola nije nešto nasvirao. Nije jasno s kojim ciljem je postavljen u sredinu kola. U svakom slučaju jedna vrlo dojmljiva dječja izvedba.
POREDAK
1. OGRANAK „SELJAČKE SLOGE“, Buševec – djeca od 9 do 12 godina
„AJDE ANO POLAGANO, Slavonija, igre, pjesme i plesovi Brodskog Posavlja
2. KUD „VELIKA MLAKA“, Velika Mlaka
„VOJVODA“, igre pjesme i plesovi Podravine
3. FA „ŠILJAKOVINA“, Šiljakovina, djeca 11 do 14 godina
„DRAGA NAŠA GORICA ZELENA“, pjesme i plesovi Vukomeričkih gorica
4. KUD „DUČEC“, Mraclin
„IGRE MLADIĆA“, dječji svadbeni običaj u zagrebačkom prigorju
5. KUD “MIČEVEC”, Mičevec
„IŠLA ŽENA NA GOSTI“ , pjesme i plesovi Zagorja