Goran Knežević
Selektor prema kriterijima
Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja

Zagreb, 12. 05. 2014.

Stručni izvještaj o nastupu dječjeg folklornog ansambla KUD-a „Sesvetska sela“
na 37. smotri folklornih amatera Grada Zagreba
održanom 8. 05. 2014. s početkom u 19.30 u dvorani Narodnog sveučilišta Sesvete
 

Općenito

S velikim uživanjem sam gledao koncert dječjeg folklornog ansambla KUD-a „Sesvetska sela“. U programu je sudjelovalo 104 djece ( 87 djevojčica i 17 dječaka) u dobi od 5 do 15 godina. Program je trajao nešto duže od 45 minuta. Kvaliteta izvođenje je bila na visokoj razini , a program se odvijao, tečno, bez zastoja. Svi mali izvođači bili su dobro pripremljeni za scensko izvođenje – raspoloženi, razigrani, a istovremeno i vrlo odgovorni. U radu i stvaranju s djecom korišten je, prema uzrastima, ispravan pedagoški pristup, temeljen na primjerenosti u izboru folklorne građe. Izvedeno je sedam folklornih koreografija od toga jedna praizvedba. Gledalište je bilo ispunjeno.

Već iz uvodnih napomena možemo kazati da je u Sesvetskim Selima stvorena svojevrsna mala dječja institucija kojoj po brojnosti nema ravna u Zagrebu. Nakon nastupa društvo je u svojim prostorijama za svu djecu organiziralo pizze, sokove i zabavu uz modernu muziku. To je bilo stvarno lijepo za gledati i prisjetih se davnih vremena kad sam u KUD „Croatia“ imao oko 150 djece u četiri dječja ansambla, i kad se u ovakvim prilikama dokasna veselilo u restoranu Servus. Vidi, vidi pa jedna od tadašnjih djevojčica je danas voditeljica u dječjem ansamblu Sesvetskih Sela. Super. Vodstvo društva je pokazalo veliki senzibilitet prema djeci, što je jedan od glavnih preduvjeta za uspješan rad. Samo tako nastavite.

„Ide vlak teretnjak“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Irena Lacić

Ovo je bio jedan ogledan primjer kako treba raditi i scenski oblikovati program s djecom vrtićkog uzrasta. Primjeren izbor dječjih igara s pjevanjem (igre biranja, pogađanja i imitacije) omogućio je sigurnost u izvođenju i podosta scenskog zanosa. Pojedine pokrete i pljeskanje rukama djeca su izvodila ujednačeno i u skladu s tempom prateće glazbe. U igri Ide maca vidjeli smo „romantičarsku“ ideju s korištenjem licitarskog srce. U igri Gdje su bila curice, dijete iz centra kruga bira simpatiju TEK nakon stiha „Sa nogama tap, tap, tap“. Djeca su izuzetno sigurno formirala kolo i postavljala se na polukružne i kružne pozicije. Za vrtićki uzrast to je veliki uspjeh i potvrda ispravnog pedagoškog pristupa.

Ocjena: 9

Nastaviti tako i dalje.

„Igrajmo se svatov“
Dječje igre i pjesme i plesovi iz Slavonije
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Voditeljica: Morana Podnar

Uvodne dvije dječje igre s pjevanjem Mali bratec Ivo i Vrapček se je ženil izvedene su vrlo temperamentno i razigrano te su „poslužile“ kao dobar uvod u „svadbu“. Možda bi trebalo malo bolje oblikovati scenska događanja vezana uz drugu kiticu pjesme Vrapček se je ženil. Osmisliti pokrete i kretanja po sceni umjesto stajanje na mjestu i zanjihvanja. Potom su djeca najavila svadbu i uz igru s pjevanjem Igra kolo vrlo uživljeno i veselo se ponašala i postigla izvrstan „svadbeni“ ugođaj. Troje svirača na tradicijskim glazbalima i zastavničar značajno su pridonijeli cjelokupnoj vedroj atmosferi. Glavne aktere svadbe trebalo je okititi prikladnim ruhom. Postignuta je stabilna progresija dinamičkih događanja i utiska.

Ocjena: 8

Koreografske detalji.

„„Sve ptičice zapjevale“
(dječje igre, pjesme i plesovi iz Hrv. zagorja)
Koreografija: Morana Podnar
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić

Uz izvođenje pjesme Pasel sem pasel dobro je osmišljen scenski raspored plesača i njihovo kretanje po pozornici. Sve je bilo u ravnoteži, a scenske slike su se mijenjale u skladu s glazbenim rečenicama. Potom je uslijedio ples Šroteš koji nije izveden točno prema etnokoreološkom predlošku. U prvom djelu treba naglasiti iskorak i povlačenje noge, a drugi dio se pleše u trokoračnom koraku, a na zadnja dva takta se izvodi drmačica. U pjesmi „Sve ptičice zapjevale“ opet su bile dobro osmišljene scenske pozicije. U plesu Pod mostec djeca su ujednačeno trčala – ali nisu plesala. U takvim jednostavnim plesovima treba uspraviti položaj tijela i definirati scensko držanje. Onda to postaje ples. U plesu Pod mostec uvođenje dvoje svirača na dječjim tradicijskim instrumentima na scenu, i ples djece oko njih, bila je dobra zamisao.

Ocjena: 7

Poštivati etnokoreološke predloške.

„Lepo moje bratinečko polje“
(dječje igre i plesovi Bratine i Kupinca) – praizvedba
Koreografija: Andrea Kager
Glazbena obrada: Mario Pleše i Vedran Kolarić
Voditeljica: Andrea Kregar

Svaku praizvedbenu izvedbu treba u početku pohvaliti jer to je znak i potvrda da stručni kadar još uvijek krasi određena strast i želja za stvaranjem, a izvođačima je to veliki poticaj za angažirani rad. Prije nego što krene u zasluženu scensku reprodukciju navesti ću nekoliko sugestija voditeljici. Na početku su nam četiri Ivančice otpjevale prigodnu pjesmu i potom se ravnopravno priključile ostatku ansambla. Vidjeli smo uvodno šetano kolo „Lepo moje…, koje je točno izvedeno ali po mom ukusu ipak malo predugačkog trajanja. Turski marš je dobro scenski osmišljen ali navodim da se u originalu izvodi u četvorkama i trebalo ga je tako barem u jednom trenutku i prikazati. Prvi dio je točno izveden (ali nedostajalo je težine) dok bi se drugi trebao izvoditi bez držanja plesača s trokoračnim korakom i zakretanjem tijela. Rijetko imamo prilike vidjeti ples Rumbu (koji je nastao u Africi i preko Amerike došao u Evropu, pa u Bratinu) i ovdje je prezentirana sasvim korektno i s vremenom će je svi plesači usvojiti. Drmeš je izveden sočno i temperamentno na atraktivnoj finalnoj poziciji. Ovoj praizvedbi se nema što puno prigovoriti glede koreografskog sadržaja. Osmišljen je pravilan prostorni raspored plesača tijekom cijele izvedbe i ostvarena linearna progresija scenskih događanja i utiska. Ostaje dvojbeno sa sadržajnog aspekta razlozi i način – uloga sudjelovanja ivančica u plesnom djelu. Možda ipak ne bi trebale biti toliko izložene i „naglašene“ jer ivanjski običaji nemaju pretjerane poveznice sa drmešom.

Ocjena: 8

S vremenom će biti zasigurno viša ocjena.

„Podravski motivi“
Tamburaški intremezzo
Glazbena obrada. Vedran Kolarić

„Mi smo seke bosonoge“
(dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Koreografija: Morana Podnar
Glazbena obrada: Vedran Kolarić
Koreografija: Morana Podnar

Zadane brojalice rugalice djeca su izvodila uigrano ali ipak je trebalo malo života u tome jer slušali smo dobro „naštrebanu“ recitaciju. U šetanom kolu Mi smo seke bosonoge prikazan je „zreli“ šetani korak i pravilno kretanje po obodu krugu. Potom je uslijedila igra Pošto kume lono i igra s pjevanjem u kretanju Ja posijah lubenice. Zatim se pojavila igra Ide maca – Čauši koju smo vidjeli u prvoj koreografiji u ovom programu – a ista autorica? Tu igru nije trebalo izvoditi zbog navedenog, a podosta je razlomila dinamičku progresiju scenskog toka. S igrom Mi smo djeca vesela izvedba je efektno završena. Ovaj mali scenski mozaik sastavljen od nekoliko dječjih igara s pjevanjem ali nije bio scenski kompaktno postavljen.

Ocjena – 6

Točnije postaviti redoslijed. „Ide maca…“?????

Dječji plesovi iz Jezera – otok Murter
Koreografija: Branko Šegović
Glazbena obrada: Mario Pleše
Koreografija: Morana Podnar

Duljina trajanja uvodne pjesme trebalo bi skratiti (ili možda ubrzati) jer bez obzira što je vidljiva namjera autora da se otpjeva cjeloviti tekst, raspršuje se interes „gledateljskog oka“. Igra Kolo i šunajca izvedene je sa sigurnim kretanjem u prostoru i „promenadama“ . U plesu Iši smo u školicu treba postići, kod podosta izvođača, usklađenost pokreta ruku, nogu i tijela. Ples Pljeskom tata gre izveden je razigrano i ujednačeno ali u prebrzom tempu dok je Cancaj mede crni kos izveden u nedovoljno brzom tempu, što što nije primjereno dinamičkom slijedu, sadržaju igre i završetku koreografije. Trebalo je to izvesti u nešto bržem tempu, a tempo prethodnog plesa malo umiriti. Koreografski je sve postavljeno skladno u prostoru i vremenu, jedino, po meni, treba napraviti korekcije u tempima.

Ocjena: 8

Uskladiti tempa.

„Bilarice bilo beru“
(pjesme i plesovi iz Bilogore)
Koreografija: Andrea Koger
Glazbena obrada: Tomislav Habulin i Mario Pleše
Voditeljica: Andrea Kregar

Na početku smo vidjeli tri djevojke koje hodajući imitiraju pokretima ruku pranje „bila“ i potom „stanu“. Zatim ulazi grupa djevojčica pjevajući naslovnu pjesmu „Bilarice bilo beru“ a bilarice „stoje“. To su trebale zajedno izvesti jer (jedne imitiraju, a druge pjevaju) onda to ima smisla. Ples Skupljajte se djevojčice je obredni Ivanjski ples i nije izveden u skladu izvornim predloškom. Izvodi se u lijevu stranu – lijeva, desna , lijeva, desna, lije-va, pa u desnu stranu – desna, lijeva, desna, lijeva, de-sna. Zatim se ide naprijed – lijeva, desna, lijeva, desna, lije-va, pa natrag, desna, lijeva desna, lijeva, de-sna. Dakle trebali smo vidjeti izvorni predložak, a kasnija estetizacija je time opravdana. U A dijelu plesa Taraban, prema činjenicama s izvora, izvođači se kreću jednako u lijevu i desnu stranu, a ne leđima prema natrag. Drugi dio dobro plesno izveden ali su se barem u trokoračnom koraku mogli zamotati u puž (to je prostorno obilježje tog plesa). Početak Nijemog kola je bio nesiguran. Nije bilo jasno da li plesači započinju od početka ili od njegovog „fortea“. U nastavku smo osjetili i čuli te gradacije u tempu i naglasku. Moramo napomenuti da se u najtemperamentnijem dijelu tog plesa, korak NE izvodi u jednako akcentiranim poskočnim koracima već poskoci desne noge (dva vertikalna pomaka) moraju biti naglašeniji od lijeve. Ples Kozatuš po meni nije primjeren djeci ( kao i dučec) i nebi to dalje komentirao ali naslutile su se ispravne plesne figure. Dudaška kara je točno otplesana. Koreografija je, dinamički i prostorno, zanimljivo i skladno postavljena. Osjetila se gradacija u dinamici odnosno nije bila jednoliko progresivna već stupnjevitog toka prema vrhuncu, što je svakako interesantnija i gledljivija varijanta. Finalnu poziciju treba „originalnije“ postaviti. Ova koreografija ima potencijala i trebalo bi je ponuditi odraslom ansamblu i uz određene korekcije prijaviti na Festival folklorne koreografije

Ocjena: 7

Poštivati primjerenost i etnološke predloške.

Za ukupnu kvalitetu izvođenja plesa, igre i koreografije OCJENA – 8 (ocjena nije usporediva s ocjenama pojedinačnih izvedbi na Smotri). Kriterije ocjenjivanja obrazložio sam u uvodnom tekstu nakon prvog održanog koncerta na Smotri, 26.04.2014.   Ansambl je ispunio sve uvjete za naziv DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL.