Na 6. festivalu folklorne koreografije održanom 1. 03.2008. godine u gradskom kazalištu u Vinkovcima izvedeno je 7 folklornih koreografija koje je su odabrali selektori Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja Andrija Ivančan i Goran Knežević.

Posebno veseli činjenica da su se pojavila po prvi puta i tri mlada koreografa koji su znatno doprinijeli sveukupnoj vrsnoći Festivala. Izvedbena, glazbena i kostimografska kvaliteta svih ansambla, sudionika, bila je na najvišoj razini i to ukazuje na činjenicu da samo sudjelovanje na festivalu predstavlja značajnu motivaciju za voditeljski i izvođački kadar u cijeloj Hrvatskoj.

U prikazanim koreografskim ostvarenjima naslućuje se nekoliko pristupa. Neki autori su imali sadržaj ( priču) koja im je poslužila kao koreografska potka, a pojedini su se prepustili logici izvornog folklora, ili scenskoj obradi plesova naslonjenoj na uobičajene scenske zakonitosti. I ovom prilikom sam uočio da postavljanje kvalitetne dinamika (scenskog) događanja i dalje predstavlja kritično područje „scenskog zanata“. Prostorna formacija (scenska slika), kakvoća plesnog predloška, glazbena pratnja, na sceni imaju vijek trajanja i dužnost koreografa je da to pravilno procjeni jer u suprotnom sve odlazi u dosadu, a to je najgore. Predlažem koreografima, ako nisu sigurni u dinamičku liniju koreografije, da neki put zanemare svoju taštinu i na praizvedbe svojih djela pozove djecu i pitaju njih za mišljenje glede gledljivosti svog uratka.

Broj izvođača na sceni je također vrlo važna činjenica u prezentiranju određenog koreografskog ostvarenja o čemu se dosad vrlo rijetko pisalo i govorilo. Što zbog sociološkog razloga ili mišljenja da će veći broj plesača ostvariti snažniji efekt događaju se nejasne scenske formacije, gubi se vizualnost , cjelovitost i perspektiva na sceni, ljepota plesnog pokreta i sl. Isto tako određeni ples ne moraju izvoditi svi izvođači na sceni, možda će biti atraktivniji u izvođenju nekoliko parova i sl. Izmjenjivanjem broja izvođača na sceni možemo postići značajnu dinamiku.

Prema mišljenju ocjenjivačkog suda (selektori društva ) Josip Vinkešević i Goran Knežević prvo mjesto osvojio je; Marko Maričić: s koreografijom „Zbogon dragi, pratila te srića“ – iz jezerskog mornarskog bala; drugo mjesto Stjepan Perko; „Pri mladenkine hiže“ – pjesme i plesovi Zagrebačkog polja; treće mjesto Vladimir Kuraja s hercegovačkim Linđom. Uvažavajući reakciju publike prilikom dodjela i same struke očigledno je da ocjenjivački sud ove godine nije pogriješio i da je točno procijenio vrsnoću izvedenih koreografija.

1. Romana Fezi Martinić: „Pruž´mi mala preko kola ruku“ – plesovi Gacke
Koreograf: Romana Fezi – Martinić
Glazbena obrada: Vjekoslav Martinić
Izvodi: FA „Zdenac“ Garešnica

S gledišta prezentacije izvornog folklora ovo je izvrsno koncipirana scenski prikaz ali ne i folklorna koreografija U pojedinim dijelovima zbog podužeg – nepotrebnog „zastoja“ u scenskoj dinamici prikaz je izgubio tečnost. Sam kraj točke nije ispunio očekivanje. Zmijoliko kretanje sa zabacivanjem zadnjeg plesača prekratko je trajalo, a skokovi zadnjeg plesača nisu ispunili željena očekivanja glede efektnosti kako je vjerojatno zamišljeno.

2 .Tonći Tadin: „Sinoć san ti kod majke bio“ – Pjesme i plesovi otoka Hvara
Koreograf: Tonći Tadin
Glazbena obrada: Marica Tadin
Izvodi: KUD „Ante Zaninović“ Kaštela
Baš lijepa koreografija. Raznolika prostorna rješenja, sudjelovanje klapskih pjevača kao dio scenskog događaja ali dinamika scenskih događanja nije bila progresivna. Plesni dio je izvođen u konstantnom tempu bez neophodnih promjena u skladu sa sadržajem. Dvostruko pojavljivanje klapskih plesača je dodatno naručilo tečnost točke. Mišljenja sam da bi njihovo pojavljivanje samo na kraju bio pun pogodak možda.

3. Dražen Makarun: „Lipo nas je pogledat sa strane“ – plesovi uže okolice Karlovca
Koreograf: Dražen Makarun
Glazbena obrada: prof. Aleksandar Radivojević
Izvodi: FA „Matija Gubec“ Karlovac
Ovaj scenski prikaz nije stasao za naziv folklorna koreografija iz nekoliko razloga. Prvo preveliki broj plesača na sceni zamaglio je „željene“ koreografske – prostorne crteže. Drugo, dinamika točke je stvarana spontano u skladu s izvornim, a ne autorskim zamislima. Stanke između ponekih plesnih brojeva umanjuju doživljaj – trebalo je osmisliti skladne plesno – glazbene poveznice.

3. Vladimir Kuraja: Lindžo, poskočica hercegovačka
Koreograf: Vladimir Kuraja
Glazbu pripremio: Marijan Makar
Izvodi: ZFA dr. Ivana Ivančana, Zagreb
Autor je uspio uteći poznatim koreografskim crtežima hercegovačke poskočice Vide Bagura i na taj način je stvorio vlastoručno potpisanu koreografsku nadgradnju. Prosotrna i dinamčka rješenja su bila stabilna, ali finalni dio koreografije nije doveden do očekivanog ushita.

4.Iva Cvetko: „Izvir voda“ – pjesme i plesovi Like
Koreografkinja: Iva Cvetko
Glazbena obrada: Iva Cvetko
Izvodi: FA „Turopolje“ Velika Gorica
Zanimljiva autorska ideja i sadržaj. Od mraka do mraka, želja za scenskom mistifikacijom dolazaka mladih cura u kolo je pohvalna i prihvatljiva ali središnji dio koreografije odlutao je u klasični lički repertoar. Dakle ta ideja se trebala provlačiti kroz cijeli koreografiju, a ne samo na početku i kraju. Jednolika linija dinamike scenskog događanja umanjila je cjelokupni utisak.

5. Marko Maričić: „Zbogon dragi, pratila te srića“ – iz jezerskog mornarskog bala
Koreograf: Marko Maričić
Glazbena obrada: Dražen Varga
Izvodi: FA „Ententin“ Zagreb

Koreografija se odvijala vrlo rijetko korištenom dinamičkom linijom. Započela je s pjesmom i završila je s pjesmom. A unutar toga koreograf je vrlo jasnom dinamičkom linijom postigao najveću dinamiku u središnjem dijelu da bi isto tako vrlo uspješno primiri i doveo do kraja. Odlazak s pozornice s pjesmom djelovao je vrlo efektno i potresno.

6. Stjepan Perko: „Pri mladenkine hiže“ – pjesme i plesovi Zagrebačkog polja
Koreograf: Stjepan Perko
Glazbena obrada: Nikola Tuškan
Izvodi: KUD „Preslica“ Blato – Zagreb

Jasna prostorna rješenja, dobro pogođen broj izvođača, izvrsna dinamika, izvrsna tempirana dužina svih plesno glazbenih sadržaja.

Program izvan natjecateljskog dijela

7. Dučec
Koreografija: Goran Knežević
Glazbena obrada: Zdravko Završki
Kostimografija: Senka Jurina i Jasenka Borovčak
Izvodi: KUD „Zabok“ Zabok

Izvan takmičarske konkurencije nastupio je KUD Zabok i Zaboka sa, mojom, plesnom koreografijom pod nazivom „ Dučec“ koja je donijela elemente etno plesnog teatra i pokušaja oslikavanja „folklora prije folklora“. Nastojao sam uroniti duboku u povijest, smisao, sadržaj i kinestetiku poznatog narodnog plesa dučec Odnosno prezentiranja plesa još dok je bio u svojoj prvotnoj magijsko – obrednoj egzistenciji. Za tu priliku stvorenim plesnim koracima i pokretima ruku nastojao sam oponašati radovi povezane sa žetvom, a udarcima nogu nadopunjavati glazbenu pratnju. Završna scenska slika oslikava želje i nadanja puka povezanim za što veći urod žita ili lana. U kreiranju plesnih pokreta, koraka, prostornih rješenja, glazbe i kostima pridržavao sam se „izvorne“ estetike i ni u jednom trenutku izvedbe ne otići u područje stilizacije, showa ili ustaljenih plesnih tehnika.
Prema osnovnoj ideji kreirani su kostimi (Senka Jurina i Jasenka Borovčak), a glazbena pratnja (Zdravko Završki) je nastojala stvoriti potrebiti ugođaj korištenja različitih proizvođača zvuka. Ovaj scenski prikaz zasigurno je značajno odmaknuo od ustaljenih pristupa i formi u scenskom oblikovanju folklorne građe za scenu, otvorivši jedno novo poglavlje „folklor prije folklora“

8. Korizma u Antinu
Priredio za scenu: Antun Božić
Glazbena obrada: Antun Božić
Izvodi: KUD „Lela i Vladimir Matanović“ Antin
Ovu koreografiju nisam uspio vidjeti.