Stručni izvještaj s 17. Smotre Krapinsko – Zagorske županije održane 15.05.2011. u Krapini
OPĆENITO
Organizatorima svaka čast. Izvrsna organizacija smotre u svim segmentima. Dimenzije scene su omogućila izvođačima maksimalne uvjete i svatko je mogao prikazati svoje stvaralaštvo u punom zanosu i znanju. Gospođa koja je najavljivala bila je dobro pripremljena i isto tako se uspješno nosila s voditeljstvom. Konferansa je sažeto koncipirana i mogli smo saznati sve potrebne informacije o izvođačima. Ubuduće predlažem da se više pozornosti posveti opisu određene koreografije nego povijesti društva.
Kad sam ušao u predvorje dvorane dočekala me organizatorica i upoznala sa dvije djevojke da mi budu pri ruci ako što zatrebam. U gledalištu me dočekao pripremljen stol, svjetiljka i program smotre. Moram napisati par riječi o estetici i sadržaju samog pisanog programa koji potpisuje Iva Cvetko jer ipak to valja pohvaliti. To je bila više monografija nego Bilten. Fotografija, kratka povijest i kritike unatrag tri godine za svaki ansambl i sve je to uz korištenje komjutorskih ukrasnica pregledno stavljeno na papir. Bravo.
Nakon završenog programa za sve sudionike, njih preko tristo, organiziran je obilan domjenak i sve potrošene kalorije za vrijeme nastupa izvođači su mogli odmah nadoknaditi. Mladi se nisu štedjeli i već nakon nekog vremena, kad su napunili želuce, započela je folkloraška pjesma. Mislim da je to najbolja potvrda uspješnosti ove organizacije. Standardu koje sam vidio na ovoj smotri trebali bi prihvatiti i ostali organizatori ovakvih susret diljem Lijepe naše jer to vrlo pozitivno djeluje na sve sudionike i motivira ih na bavljenje folklornim stvaralaštvom.
Ugodno sam iznenađen koreografskim i izvođačkim dostignućima, a i kostimografskim rješenjima. Nažalost, kako sam bio zadužen za praćenje svih segmenata folklorne izvedbe vjerojatno mi je promaklo mnogo štošta lijepoga i vrijednoga što nažalost neću moć pismenim putem istaknuti. No navesti ću ono što me se posebno dojmilo i ostalo u sjećanju. Kostimografija – KUD-a Lovro Ježek, KUD Sv.Križ Začertje, KUD “V.Trgovišće”; Izvrsna glazba – KUD “Pregrada”, Krasne uvodne slike – KUD Lj.Gaj, KUD “Đurmanec” KUD “Zlatko Baloković”, koreografska i stilska ostvarenja KUD-a Zabok, uvodno dvoglasno pjevanje KUD “Krapina”.
Stručno mišljenje o nastupu folklornih ansambala:
1. KUD “Krapina”
Plesovi iz Hrvatskog zagorja
Koreografija: Gordan Maslać
Glazbena obrada: Milivoj Arbanas
Voditelj: Goran Škrlec – prema kriterijima HDFKV
Glazbeni voditelj: Milivoj Arbanas
Na početku smo svjedočili lijepom i usklađenom dvoglasnom pjevanju djevojke i momka koji su svoje vokalne dionice izmjenjivali tijekom pjevanja. Bilo ih je ugodno slušati. Zatim se u priključio u plesu Išla žena na gosti i ostali dio ansambla. Baš kad su se dobro uplesali opet stanka i pjesma “Lenek moj lado”. Dobro otpjevano ali na krivom mjestu. Plesovi Pod mostec, Polka i Drmeš izvedeni su sigurno, ujednačeno s ispravnim kretanjem po prostoru. Vidio sam zanimljivih koreografskih rješenja, posebno dobrih u Polki. Završni Drmeš je pred kraj izveden u četvorkama, na jasnim pozicijama i onda su plesači u šetanom koraku se započeli kretati i opet se zaustavili na istim pozicijama. To je s obzirom da se radi o finalu trebalo promijeniti i postavit ih na nove pozicije. Posebnost izvedbe vidim u lijepom uvodnom dvoglasju i starinskoj svirci violiniste. Vrlo dobar voditeljski rad.
2. KUD “Đurmanec”
“Zginula je pikuša”
Koreografija: Kristina Benko
Glazbena obrada:
Voditeljica: Marija Klasnić
Voditelj tamburaša: Siniša Miklaužić
Izvrsno zamišljena i izvedena uvodna pjesma. Štiri snehe. Redom su dolazile na pozornicu otpjevale svaka svoju melostrofu. Bile su vrlo nadahnute i sugestivne. Tu vrsnoćo jedino su kvarile neporavnate suknje. Ostali plesni dio koreografije je izveden ujednačeno i vrlo točno po zamišljenim pozicijama. Na momente je ansambl postizao dobru atmosferu i vidi se da im je ova točka dobro sjela. No da je još bili par mjeseci vremena da se usvoji i stil plesanja ova izvedba bi bila sjajna. Nadam se da će voditeljica u tome nastojati jer već sad se postiglo jako puno. Uvrštavanjem kvalitetne folklorne koreografije iz Međimurja u repertoar koji izvode nazovimo to tako izvorni zagorski plesači je vrlo zrela i ispravna odluka voditeljice jer sličnost plesnog stila i ugođaja obećava vrlo uspješno prezentaciju i održavanje kroz poduže vrijeme.
3. KUD “Zlatko Baloković”
“Devojčica kolo vodi”
Pjesme i plesovi Turopolja
Koreografija: Gordana Kapelac
Glazbena obrada: Siniša Miklaužić
Voditeljica: Gordana Kapelac
Voditelj tamburaša: Siniša Miklaužić
Za vrijeme izvođenja uvodne pjesme (Devojko………..) napravljen je vrlo lijep scenski razmještaj izvođača i u skladu s pjevanjem se ih je vodilo kroz prostor. Mislim da bi trebalo ispustiti glazbeni dodatak nakon pjevne melostrofe jer u to vrijeme izvođači na sceni nisu ništa pokazali. Uvodni scenski prikaz je jako dobro i lijepo zamišljen. Ples Polka izveden je ujednačeno na točno postavljenim dijagonalnim linijama jedino su smetala dva ženska para koji nigdje nisu pripadala. Šetano kolo «Devojčica» izvedeno je uživljeno i sočno i stvorena je lijepa, topla atmosfera. Zatim je uslijedio ples «dudaš» koji je ipak prekratko trajao. Treba ga ili produžiti i uvrstiti još pokoju plesnu inačica ili napustiti. Drmeš je lijepo i skladno izveden u dobrom tempu i prostornom kretanju. Zasmetala je jedino previsoko odizanje slobodne noge od poda. Tako se na postojeću melodiju nije izvodio drmeš. Sve u svemu krasota uvodne scene ostati će u pamćenju. Vodstvo zaslužuje pohvale i za lijepo i raznoliko oblačenje. Samo tako nastaviti.
4. KUD “Lovro Ježek”
Plesovi Moslavine
Koreografija: Alen Šušković
Glazbena obrada: Rudolf Mahmet
Voditelj: Alen Šušković
Glazbeni voditelj: Marijan Kopjar
Ugodno iznenađenje. Zagorci su jako dobro usvojili plesno pjevački folklor Moslavine. Uvodno pjevanje od strane četiri djevojaka bilo je melem za uši. Zatim su na scenu pridošle i ostale djevojke i izvedeno je kolo Djevojčica vodu gazi. Za takve lijepe prizore su zaslužne i prekrasne nošnje raznoliko postavljene i stvoren je lijepa likovna komponenta. Pet momaka je hrabro ušlo i započela je Polka koja je izvrsno izvedena. Nastavilo se s Pritilcom – Polkom, kolovraškim drmešom. Ujednačen i lijepo izvođen sitni drmeš ukazuje na dobro plesnu pripremljenost plesača. Točka je vrlo scenično dovedena do samog kraja.
5. KUD “Sveti Križ Začretje”
Bizovački plesovi
Koreografija: Zvonimir Vuković
Glazbena obrada: Stanislav Čamagajevac
Voditelj: Damir Šemovčan
Voditelj tamburaša:
I opet jedno ugodno iznenađenje. Sad smo to vidjeli u izvedbi zagoraca bizovačke plesove. Izvrsne nošnje mislim da se radi o originalima, lijepo su raspoređene po izvođačima tako da mi se činilo da bi to mogla biti i sasvim pristojna revija narodnih nošnji. Prikaz su započeli svirač na dvojnicama i počimalja to je lijepo zamišljeno i izvedeno. Zatim su ušle i ostale djevojke te zapjevale drugi glas. Pjesmu su zatim prihvatili i muškarci iznenađujuće dobro i uvjerljivo. Plesove Rukavice , Ej širite se i Kabanica izvedeni su u skladu s izvornim predloškom i tu se nema što nadodati. Završni ples Todore ipak je odskakao od izvornog stila jer se pretjerano naglašenim koracima i plesom na «rampi» nastojalo zadobiti scensku dinamiku odnosno ushit gledateljstva. Mislim da u ovom slučaju to nije bilo neophodno jer su izvođači i bez toga zaslužili veliki aplauz. Djevojke se za vrijeme muškog pjevanja i nisu najbolje vokalno snalazile i glas im je podsjećao više na cičanje. A to je i za očekivati jer kad muški pjevaju prvi glas onda se izbjegava žensko pjevanje jer ako se želi točno pratiti drugi glas on je intonativno previsok ili prenizak za djevojke. Izvrsna kostimografija i muško pjevanje, stilski vjerodostojno.
6. KUD “Zabok”
“Ajnzerica”
Plesovi istočnog Zagorja
Koreografija: Senka Jurina
Glazbena obrada: Zdravko Završki
Voditeljica: Senka Jurina
Glazbeni voditelj: Zdravko Završki
Voditeljica pjevanja: Željka Završki
Velika je hrabrost upustiti se u scensku obradu samo jednog narodnog ples i to predstaviti u klasičnoj folklornoj koreografiji. No ako se ima ideja onda se složena i zahtjevna tema može scenski uspješno predstaviti. Na početku su muškarci “po muški” otpjevali uvodnu pjesmu i nastavili vrlo samouvjereno izvoditi Ajnzericu. Tu je bilo prekrasnih slika, a i domišljato uvođenje rekvizita – štapova doprinijelo je scenskoj dopadljivost. U narednom djelu izvedbe momcima su se priključile cure i vidjeli smo ono što bi svako tko se bavi zagorskim folklorom, trebao vidjeti – kako se pleše Ajnzerica. Izvrsno koreografsko djelo, koje je čini mi se od mog zadnjeg viđenja doživjelo i nekakve promjene (na bolje). Autorica je uspjela zrelim i sceničnim rješenjima uz korištenje raznih sitnih scenskih efekata i detalja držati dinamiku od početka do kraja. Plesački sastav je točno držao zadane prostorne pozicije i ujednačeno pokretom i stilom trajao od početka do kraja izvedbe. Osim koreografske vrsnoće, ova izvedba može poslužiti i kao istinski dokument o plesnoj tradiciji hrvatskog zagorja, a poglavito je vrijedno etnokoreološki pravilno predstavljanje Ajnzerice i time će nadam se prestati iskrivljeno i netočno predstavljanje tog popularnog narodnog plesa.
7. KUD “Ljudevit Gaj”
“Na livadici”
Plesovi Bilogore
Koreografija: Martina Jakuš
Glazbena pratnja: Martina Jakuš, Tomislav Habulin, Robert Mihovilić
Voditeljica: Martina Jakuš
Voditelj tamburaša: Robert Mihovilić
Prekrasno otpjevana Ivanjska pjesma i uvodna scenska slika. Ivančice obučene po uzoru na poznatu Lovrenčevićevu fotografiju, nosile su vjenčiće hodale bose i u bjelini. Potom su ušli momci s Nijemim kolom i to je dobro zamišljeno, kako bi se iz obrednog djela spontano prešlo u plesnu atmosferu. No tu rustikalnu atmosferu nepotrebno je raspršila svirka tamburaša za vrijeme izvođenja šetanog kola. Možda bi bilo bolje da je tu istu melodiju odsvirao dvojničar ili samo, utišano, jedan tamburaški instrument. Izvedba plesa Dudaške kare je bila točna i s vrlo zanimljivim kretanjem po pozornici i scenskim slikama. U šetano kolo Izvir voda ušlo je jedno desetak novih plesačica što je pojačalo scenski dojam, a time i cjelokupni scenski utisak. Ples Kozatuš je također dobro scenski postavljen i izveden s vrlo efektnim krajem. Koreografija je vrlo lijepo napravljena u duhu bilogorskog kraja, a uvodna ivanjska scena za pamćenje.
8. KUD “Sloga” Veliko Trgovišće
“Na otoku živen mom Murteru”
Pjesme i plesovi otoka Murtera (Betina, Tisno, Jezera)
Koreografija: Iva Cvetko
Glazbena obrada: Iva Cvetko, Stjepan Kahlina
Voditeljica: Iva Cvetko
Voditelj tamburaša: Stjepan Kahlina
Tri djevojke otpjevale su nam uvodnu pjesmu u točnom dvoglasju no za razliku od prvog glasa koji je bio mediteranski topao drugi (glas) jedna djevojka je oporim tonom parala uši. Boje glasova je trebalo bolje uskladiti. Tri para su vrlo lijepo i ujednačeno izvodila ples “Oj sokoliću moj”. Lijepo postavljeni i podosta plesno razigrani pokrili su cijelu pozornicu. U Promenadi smo vidjeli obilje plesnih figura i prostornih crteža koje su plesači uspješno izvodili ali ipak predugo je sve to trajalo, a poglavito je počela iritirati uvijek ista glazbena tema. To nešto trebalo bolje aranžerski napraviti. Možda čak i skratiti cijeli ples i završiti s nekim drugim plesom npr. balarinom ili sl. Za pohvaliti je dobar voditeljski rad u nastojanju usvajanja plesnog stila Mediterana i kostimografski pristup.
9. KUD “Laz”
“Uvo moga sele malenoga”
Pjesme i plesovi sela Ražanca
Koreografija: Blaženko Marić
Glazbena obrada: Franjo Matok
Voditelj: Blaženko Marić
Glazbeni voditelj: Franjo Matok
Pjesme i plesove Ražanca izvelo nam je 14 djevojaka. Plesno su vrlo ujednačene dok u vokalnom izričaju ipak još uvijek nisu dovoljno sigurne i točne. Mislim da će ove djevojke vrlo brzo usvojiti sve potrebne vrijednosti ražanačkog folklora i da će to ubuduće zasigurno izvoditi puno sigurnije i uspješnije.
10. KUD Grada Pregrade
Svadbeni venček
Koreografija: Mladen Filipec
Glazbena obrada: Krunoslav Zver
Voditelj: Mladen Filipec
Voditelj tamburaša: Krunoslav Zver
Svirači na klarinetu, trubi harmonici i bubnju stvarali su prekrasnu glazbu uz koju bi i mi u publici zaplesali. I vrlo važno je istači da su svirali na narodski – folkloraški – domaći način, što je najveći uspjeh u folkloraškoj praksi. Sve pohvale. Plesači su svoje zadaće manje-više uspješno prikazali. Uvodna vesela svadbena povorka na početku (prva kitica) je u dvoglasnom pjevanju distonirala da bi zatim “kad su malo potegli iz boce” uhvatili pravu ariju. Potom su mladenci započeli plesati Oberštajer i to su prihvatili i ostali svati. Ajnezerica je izvedena sočno i zrelo. Pri obredu stavljanja vjenčića mladenki na glavu ostali u pozadini izvode šetana kola. Lijepo zamišljeno. Nakon toga mladenci izvode svoj valcer i svi uz ples Žena išla i brza polka završavaju svoje svadbeno raspoloženje. Iz kratkog opisa jasno je da se autor pridržavao redoslijeda svadbenog događanja i to lijepo uprizorio no propustio je napraviti najvažnije, a to je stvorit svadbenu atmosferu. To bi značilo svako pleše na svoj način, drugačiju figuru, u raznim smjerovima i sl. Uspješno stvoriti organizirani nered je najviši oblik scenske obrade folklorne baštine. Ovaj puta su za ostvarenje toga, stvoreni dobri uvjeti. Šteta što je propuštena prilika.
11. KUD “Meteor” (izvan konkurencije – revijalno)
“Enzerica”
Koreografija: Jasna Tukač
Glazbena obrada: Branko Tukač
Voditeljica: Jasna Tukač
Voditelj tamburaša: Branko Tukač
Ovo društvo se prvi put pojavljuje na smotri i za to zaslužuje sve pohvale i podršku i kao što tradicija govori “prve mačiće ćemo baciti u vodu”. No smatram da bi trebalo navesti nekoliko upita za daljnji uspješan rad. Kad se koristi određeni ples onda se treba okrenuti izvoru odnosno otići u selo – mjesto i to naučiti od izvorne skupine ili otići na verificiran seminar ili pročitati u stručnoj literaturi. Kad bi se išlo tim putem onda nigdje ne bi vidjeli korišteni plesni obrazac Ajnzerice. Tu je inačicu smislio dr. Ivana Ivančan u svojoj koreografiju Zagorski drmešari i to na temelju plesa Jelica kolce vodila. Dakle to nije samoizniklo u zagorskoj plesnoj tradiciji, a ispada i kao “posuđivanje” tuđeg autorskog djela. Slijedeći ples izvođen je na glazbu koji ima jaki prizvuk šlagerizma. Na nama je, kao čuvarima folklorne baštine obaveza odabirati etnomuzikološki i estetski vrijednu folklornu glazbu jer jedino tako možemo biti vjerodostojni. Činjenica je da se i prije i danas u narodu može ćuti svašta ali mi smo ti koji trebamo izabrati ono vrijedno i lijepo. To se odnosi i na viđenu plesnu figuru kad plesačice naskoče u vrtnji na ruke muškaraca. Ne treba podilaziti niskim strastima, jer folklor ima svoj dignitet i dostojanstvo. Ples Pod mostec izveden je ujednačeno. Voditeljski rad je na dobrom putu jer su plesači bili solidno uvježbani tako treba i nastaviti (uz obavezno daljnje stručno usavršavanje) ali nastojati usvojiti navedene upute.
Za sudjelovanje na državnoj Smotri predlažem
KUD “Zabok”
Goran Knežević