IZVOĐAČA MANJE, KVALITETA VEĆA
Kao član stručne komisije nazočio sam nastupima svih dječjih skupina, četiri dječja ansambla, pet odraslih folklornih ansambala, a izvedbe folklornih i veteranskih skupina pogledao sam na YouTubeu. Generalno mogu kazati – izvođača je manje ali kvaliteta stvaralaštva i izvedbi je znatno uznapredovala. Kako bi se dobio uvid što se to događalo na Smotri smatram korisnim poslužiti se statistikom i prepuštam svakome da to iščita na svoj način.
Točan broj tamburaša- glazbenika u pratnji folkloraša nije bilo moguće utvrditi jer u većini slučajeva isti su pratili odrasle i dječje skupine ali možemo približno procijeniti da se radi o
300 svirača.
Ukupni broj sudionika na smotri iznosi 2574.
BROJ FOLKLORNIH IZVOĐAČA
Iz iznesenih podataka vidljivo je da je ukupni broj izvođača-plesača u padu za 137 osoba ili za 6,9%. Ta činjenica nas treba zabrinjavati i smatram neophodnim da se pod okriljem ZAFAZ-a napravi jedno savjetovanje gdje bi dokazano uspješni animatori predstavili svoje modele animacije. To je sada primarna zadaća i trebali bi se oko toga svi založiti jer bojim se da će se ovaj trend opadanja broja folkloraša u Zagrebu nastaviti.
Vidan je pad članstva u veteranskim skupinama, a povećanje u odraslim skupinama. Povećanju broja članova u dječjim folklornim ansamblima pripisujemo novostečenom dječjem folklornom ansamblu KUD Croatia sa 65 djece-izvođača.
U dječjim folklornim skupinama osjetan je pad djece sa 742 na 655 za 87 djece ili za 11,7%.
U odraslim folklornim skupinama također je prisutno opadanje članstva najviše zbog „ispadanja“ iz ansamblovske kategorije FA Sesvetska Sela.
Ako stavimo u odnos broj stanovnika Grada Zagreba (800.00) i ukupni broj folkloraša proizlazi da na 1000 stanovnika, približno dvoje plešu folklor.
ODRASLI ANSAMBLI
Broj folklornih ansambala 4
Ukupno broj izvođača 157
Prosječno po ansamblu 39
ODRASLE FOLKLORNE SKUPINE
Broj folklornih skupina 35
Ukupno broj izvođača 595
Prosječno po ansamblu 17
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBLI
Broj dječjih ansambala 5
Ukupno broj izvođača 266
Prosječno po ansamblu 53
DJEČJE FOLKLORNE SKUPINE
Broj dječjih skupina 31
Ukupno broj izvođača 598
Prosječno po ansamblu 19
VETERANSKE SKUPINE
Broj veteranskih skupina 11
Ukupno broj izvođača 179
Prosječno po ansamblu 16
ALTERNATIVNE SKUPINE
Broj skupina 1
Broj izvođača 12
Prosječno 12
Ukupno , u jednoj skupini prosječno je plesalo 21 folklorni izvođač/ica.
Iz podataka je vidljivo da je broj s kupina prošle godine naglo porastao. Izgleda da su amateri, između redaka u Pravilniku shvatili gdje se krije veći novac.
BROJ DJEČJIH SKUPINA PREMA DOBI
Zanimljivi su podaci glede broja djece po dobnim uzrastima. Najviše imamo kombiniranih dječjih skupina što će kazati da se nema dovoljan broj djece za samostalnu mlađu ili stariju skupinu. U rijetkim prilikama koreografska misao se odnosila na cijelu skupinu (mlađu i stariju) djecu, većinom su to bile dvije odvojene koreografije stavljene u jednu. Isto tako evidentno je da ima najmanje djece u starijim skupinama ( od 11.-15 godina) i svima nam je poznat razlog – ocjene za upis, strani jezici, sportske aktivnosti, mobiteli, pubertet i ost.
KOREOGRAFI I KOREOGRAFIJE
Koreografije za djecu
Iz navedenih podataka možemo vidjeti zastupljenost koreografa na Smotri što upućuje na određena promišljanja o aktivnosti i stvaranju naših koreografa te sklonosti samih društava u odabiru koreografa. Vidno je da su najzatupljeniji u dječjem folkloru Katarina Horvatović, Goran Knežević, Zovko Dražen, Morana Podnar i Lacić Irena. Podrobnijim uvidom vidimo da su te koreografije većinom postavljene u društvima gdje su navedeni i voditelji. Oni biraju što će i od koga će, odabrali su vlastite radove i to je u redu.
Koreografije za odrasle
Kod odraslih folklornih skupina najizvođeniji su sljedeći autori:
dr. Ivan Ivančan – 8 (ZFA dr. Ivančana i FA Zagreb Markovac),
Josip Živković – 8 (KUD Prigorski zdenac, KUD Kašina, KUD Podsused, KUD Čučerje, HKD Braće Radića, FA Vrapčanci, KUD Prepuštovec, KUD Kupinečki Kraljevac),
Katarina Horvatović – 7 (HKUD Željezničar),
Andrija Ivančan – 6 ( ZFA dr. Ivana Ivančana, FA Zagreb Markovac, i HKUD Željezničar)
Gordan Vrankovečki -5 ( FA Zagreb Markovac, KUD Sesvete, KUD Orač),
Branimir Milas – 3 (KUD D.Domjanić – Vugorvec, KUD Sesvetski Kraljevec),
Zvonimir Ljevaković – 4 (FA SKUD-a I.G.Kovačić).
NOVO – folkloraaaši, NOVO – puricu vam vašu. Jedino NOVO je danas gledljivo. Iz suđene nam društvene i kulturne anonimnosti jedno će nas NOVO staviti u ravnopravan status ostalim srodnim izričajima i širem krugu gledateljstva i javnosti. Nije više dovoljno na godišnjim koncertima dva sata samo cijukati i tarabanati po već ustaljenim i izlizanim koreografijama. Neophodne su praizvedbene folklorne koreografije, svježe ideje i projekti, novi pristupi u scenskoj obradi folklorne građe, smisleni scenski efekti i detalji i sl.
Goran Knežević, 20.12.2012.
Na tragu davno napisanog u jednoj od mojih kolumni očito da su se brojni autori konačno opredijelili za praizvedbena djela kojih je bilo oko 70% (dječje i odrasle skupine) od ukupnog borja izvedenih koreografija što je za svaku pohvalu. Spoznajemo da je tradicija neiscrpno vrelo nadahnuća i s autorskom imaginacijom možemo stvarati originalne koreografije.
.
U koreografskom stvaralaštvu za djecu bilo 40 praizvedbenih koreografija, i većina od njih primjerenih i korektnih, a kao posebno interesantne izdvojio bih:
Ivana Balen – Birajmo si frajlicu, KUD Sesvete
Vera Filipović – Mi smo mali anđeli, KUD Klas, Podsused
Nikola Kapetanović – Antun Božić, Opančići potkovani, kaišići lakovani, KPD Sveta Klara
Najviše praizvedbenih koreografija za odrasle prikazali su Josip Živković – 4, Katarina Horvatović – 3 i Gordan Vrankovečki – 2 istovremeno navedeni autori (ne i jedini) sa svojim djelima nastojali su unijeti neke novine u scensku primjenu folklora i to bi svakako trebalo stručno opservirati jer bojim se da po našim ocjenjivačima objektivna stručna procjena nikad neće ugledati svjetlo dana. To se odnosi i na neke druge koreografije i stilove koji su se pojavili i traju tijekom proteklog vremena. U tu svrhu predlažem i temu za stručni skup u organizaciji Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja gdje bi se prezentirale, a zatim i stručno analizirale određene koreografije te donijeli jasni stavovi i zaključci prema kojima bi se vrednovala njihova vrsnoća.
Koreografije Katarine Horvatović sam opservirao u stručnom izvješću. Od tri, svakako najviše pažnje zaokuplja praizvedbena koreografija „Postolar i vrag“ koja ima sve elemente etno mjuzikla i obzirom na neospornu sceničnost izvedbe u svim pogledima svakako bi trebalo nastaviti u tom smjeru i prijavljivati u „alternativni“ folklor ili….
U koreografijama (8 ) – Josipa Živkovića (Zagrebačko prigorje, Moslavina i ost.) naslućuje se autorski rukopis. Skladna estetika u prostoru koja je počesto sama sebi svrha – za estetiku se žrtvuje „autentika“ tj. gubi se poveznica s narodskim poimanjem plesnog sklada u prostoru. To po meni također spada u „alternativni folklor“ i kao takvog vrijedi ga razvijati i tijekom godinama možda stasa u priznati i prihvaćen stil oblikovanja folklora za scenu.
Gordan Vrankovečki također podosta u svojim koreografijama estetizira plesne formacije ali ipak još uvijek drži to pod kontrolom odnosno u ravnoteži s „izvorom“.
Primjerice, kad bi koreograf postavio da desetak momaka, ojka, u Vrličkim nošnjama i pri tom ih rasporedio u dvije kolone ili reda te vodio po sceni kroz raznorazne geometrijske crteže, pravocrtne i dijagonalne prohode i sl. Stranac ili neznalica bi rekao baš lijepo, a svaki znalac – folklorist bi se na to nasmijao i kazao da to nema nikakve poveznice s psihofizičkim profilom i običajnostima ljudi tog kraja. Naprosto to se na guvnu nikad ne može dogoditi, ni u snu, ni u javi. Estetika bez etnokorelološkog pokrića.
Plesni korak, stil, figure i formacije trebaju biti harmonizirane u skladu s krajevnom tradicijom. Nije prihvatljivo da se stilizira jedan segment izvedbe, a ostalo po „narodski, to je disharmonija. Trebamo biti vjerodostojni. Ili – ili.
Iz ovog možemo konstatirati da svaki autor kad iskorači iz navedenih kriterija koreografiju treba prijaviti u kategoriju „alternativni“ folklor i onda bi se izbjegle raznorazna tumačenja, nesuglasja što je, a što nije folklor, a isto tako vrlo važno, mijenjane tradicijskih tvorbi i tako „oštećene“ ne bi se smjelo uvrštavati pod folklor. U slučaju odmaka od klasičnog folklora stupanj estetizacije, stilizacije ili autorske slobode mora se dogoditi jednako u svim segmentima (ples, glazba, nošnja, koreografija i ost)
Kad mi slučajno padne pepeo u čašu vode dok pijuckam kavicu i pučkam, podignem je, i ako se voda toliko zamuti da kroz čašu ne mogu vidjeti konobaricu, više je ne pijem.
VODITELJI
(dvije i više skupina)
Dječje skupine
Snježana Marković – 2,(HKPD Čučerje, KUD Staro Brestje)
Iva Cvetko – 2, (ZFA dr. Ivana Ivančana, Etnoteka)
Ivan Mihovec – 2 (KUD Prigorski zdenac, HKUD Prigorec)
Morana Podnar – 2 (DFA Sesvetska Sela, KUD Croatia)
Odrasle skupine
Milas, Branimir – 4 (KUD D. Domjanić – veterani i odrasli, FA Marija Magdalena, KUU Prigorec
Živković, Josip – 3 (KUD Vrapčanci, KUD Klas, KUD Kašina)
Ban Edo – 3 (FA Zagreb Markovac – veterani, KUD Orač, KUD Vedar osmijeh)
Mokriš Darko – 2 (KUD Valentinovo KUD Ruža prigorja)
Knežević Goran – 2 (PVA Ethnotine, KUD Croatia)
Golemac Ljerka, 2 (KUD Stenjevec, KUD Brezovica)
Mihovec, Ivan – 2 (KUD Prigorski zdenac i KUD Prigorec)
PRIZNATI STRUČNI STATUS
Stručni status potvrđen od Hrvatskog društva folklornih koreografa i voditelja imaju slijedeći voditelji:
Dječje skupine
Đurđica Svaton
Morana Podnar
Katarina Horvatović
Ivana Biondić
Snježana Marković
Ivan Mihovec
Danijela Matovina
Ivana Balen
Iva Cvetko
Ana Vincek
Anja Adžić
Andrea Kager
Odrasle skupine
Eduard Ban
Darko Mokriš
Ivan Mihovec
Branimir Milas
Hrvaoje Vlašec
Antun Božić
Josip Živković
Maslać Gordan
Goran Knežević
Gordan Vrankovečki
Stjepan Perko
Katarina Horvatović
Damir Kremenić
Matija Dorčić
VODITELJI IZ ANSAMBLA LADO
Bivši i sadašnji plesači Lada: Ljerka Golemac, Vlatka Hlišć, Nenad Breka, Vladimir Kuraja,
Jasenka Blažon, Morena Kovač, Alen Šušković, Boris Harfman, Dubravko Radić, Miljenko Piškurić, Željko Kveštak, Sanda Sekula, Dražen Zovko.
ETNOREGIJE
Iznenađuje velik broj koreografija iz Dalmacije, otoka i gorskog područja. Očito je da se nastoji izbjegavati već podosta koreografski prežvakana folklorna građa središnje Hrvatske i otkrivati nova, manje poznata područja. Valja navesti da smo po prvi puta na Smotri vidjeli folklor Crikvenice, autor – Krešo Hegolj i Hrvata iz Letnice (Kosovo), autor – Stjepan Perko.
UKUPNI BROJ SKUPINA – ANSMABALA NA SMOTRI (2016. – 2018.)
ZAKLJUČAK
Na kraju, nekoliko misli. Očito da koncepcija i kriteriji vezani uz Smotru doneseni prije četiri godine doživljavaju svoje potvrdu i glavni su razlog za procvat folklornog stvaralaštva na ovogodišnjoj smotri. Isto tako školovanje talentiranih folklornih voditelja od strane ZAFAZ-a na Hrvatskoj školi folklora i Ethno seminarima, suradnja ZAFAZ-a s Hrvatskim društvom folklornih koreografa i voditelja, osiguravanje visine financija sukladno uspjehu na smotri, vrlo dobra organizacija samih smotri i ost, dodatni su razlozi uspješnosti folklornog stvaralaštva. Stručne komisije su bile u punom broju nazočne na svim koncertima i svojim izvješćima će zasigurno utjecati na boljitak na narednoj smotri. No i u tim izvješćima osim stručnog i afirmativnog ima zalutalih rečenica koja umanjuju vjerodostojnost struke.
Animacija malih – velikih folkloraša glavna je zadaća svih nas.