Stručni izvještaj o nastupu HKUD Željezničar, održanom 11.06.2017., u 19.30 sati, u velikoj dvorani KD V. Lisinski
Koncert je održan povodom 70 godine djelovanja folklornog ansambla i 40 godina umjetničkog rada gospodina Đure Horvatovića, voditelja tamburaškog orkestra. Čestitam ansamblu, i naravnom dragom Đuri. Upoznao sam ga davnih godina i cijelo to vrijeme proveo je u radu s brojim generacijama tamburaša, dajući time veliki prinos popularizaciji tamburaške glazbe u Gradu Zagrebu. Bio je i ostao u srcu i duši, vjeran svom društvu, tamburaštvu i amaterizmu u cijelosti. Svaka čast. Dok je Đuro bio direktor tehnike u HNK, amaterski folklorni ansambli su pod vrlo povoljnim uvjetima mogli održavati (nedjeljom) svoje koncerte, i time je folklornim amaterima omogućio nezaboravan doživljaj, užitak i ponos a folklornoj umjetnosti dignitet i poštovanje. Programska knjižica lijepo je likovno osmišljena s vrlo detaljnim opisima svih scenskih izvedbi.
Izvedeno je 10 folklornih koreografija, tri vokalne sličice i tri glazbena broja. Program je izvela 21 plesačica, 17 plesača i 18 svirača/ica i trajao je 105 minuta, u dva dijela. Umjetnička voditeljica ansambla je Katarina Horvatović, voditelj pjevanja Marko Robinić, a voditelj tamburaškog sastava Đuro Horvatović.
Vidjeli smo vrlo inovativan folklorni program, u kojem su autori iskoristili dostupne mogućnosti (rasvjeta) kako bi postigli željeni dramaturški ugođaj na sceni. A bilo je za to i razloga jer program je imao raznolike koreografski teme od uprizorenja: nesretne ljubavi (plesni par), Kamenih svatova – Augusta Šenoe, mitoloških sadržaja, te standardnih folklornih koreografija. Po mojim spoznajama to je najveći iskorak u „novo“ unatrag nekoliko godina i vodstvo ansambla zaslužuje sve pohvale za tu inicijativu. Nije na odmet spomenuti da je to skoro u cijelosti autorski program Katarine Horvatović i Marka Robinića, inače voditelja ansambla, što mi se čini kao jedini ispravan put u stvaranju prepoznatljivog izvođačkog i umjetničkog izričaja ansambla.
Ples i stil
Ansambl je bio uredan u pozicioniranju na koreografske crteže, ujednačen u plesnim koracima i točan u održavanju plesnih formacija.
Detalji.
U izvedbama središnjeg djela hrvatske nisam primijetio različitost u stilskim akcentima sukladno tim mikro regijama (prigorje, zagorje, zelina, pokupje). U međimurskoj plesnoj sličici potrebnu tancovalnost za izvedbu čardaša nisu svi usvojili. A isitni za volju i odabrana glazbena podloga (Kad snešice …) ne stimulira te pokrete. Kod djevojka u bunjevačkim plesovima izoštriti i usitniti vertikalne. U bunjevačkim plesovima istaknuo bih izvrsnu izvedbu Ivana Markovića.
Vrsnoća koreografija
U programu smo vidjeli kvalitetne i nagrađivane koreografije autora – voditelja ansambla i sjajnu koreografiju Andrije Ivančana Na veliko prelo. Nekoliko bi trebalo još doraditi. Praizvedba – ideja o scenskom uprizorenju epskog djela Augusta Šenoe – Kameni svatovi, ima potencijala, ali u koreografskom i izvedbenom (vokalnom i plesačkom) djelu treba izaći iz klasičnih folklornih formata i sve sastavnice jedne izvedbe usuglašeno podignuti na višu ili drugačiju razinu kako bi se postigla uvjerljivija i snažnija dramaturška napetost i emocija. Sličnog sam mišljenja i za izvedbu plesnog para Lopudske sirotica, tu se trebalo koristi drugom plesnom tehnikom i izričajem, dojmljivijom glumom mimikom i pokretom. Plesati linđo u toj priči mi se čini ne primjerenim valja nešto lirskije smisliti. Ljeričari – pjevači, izvrsno su dočarali dramatiku. Impresionirale su koreografije Susacki tanac i Ispod duba zelenoga.
Koncepcija i zahtjevnost programa
Program je bio vrlo interesantan, što zbog folklorističke raznolikosti, a što zbog umjetničke obrade. Dobro je izbalansiran poredak točaka prema njihovom sadržaju i scenskom efektu. Možda je vokalnog u odnosu na ples bilo previše. Osvjetljenje je u većini slučajeva dobro korišteno.
Umjetnički dojam
Kreativno, a ne reproduktivno. Čestitam.